fAKTIV: "Svijet ne bi mogao preživjeti jedan dan potpunog ženskog nerada"

Vijesti 07. ožu 202016:30 > 22:33
Podijeli:
Izvor: fAKTIV

Ususret osmomartovskom Noćnom maršu kojega organiziraju petu godinu za redom razgovaramo s članicama feminističkog kolektiva fAKTIV o nasilju nad ženama, feminizmu, besplatnim higijenskim potrepštinama i proturječnim društvenim očekivanjima od žena.

Koja je tema ovogodišnjeg osmomartovskog Noćnog marša, petog koji organizirate?

Živio feminizam, živio osmi mart! Peti noćni marš slavimo boreći se. Slavimo sve žene koje su se žrtvovale za prava koja danas uživamo i na čijim ramenima stojimo. Borimo se jer su nam mnoga od tih prava iznova ugrožena i moramo ih ponovno izboriti, borimo se u nadi da će djevojčicama koje dolaze biti lakše i ljepše.

VEZANE VIJESTI

Izlazimo na ulice i svjesne da su problemi koji nas okružuju međupovezani i međuovisni, stoga je u našem poviku Živio feminizam! upisano i – živjele izbjeglice i migranti, živjele borkinje za klimatsku pravdu, od hrabrih žena Kruščice do prašuma Amazone, živjeli radnici i radnice, eksploatirane stalno i svugdje.

Živjela naša borba za bolji i drugačiji svijet! Pritom želimo reći da, iako je 8. mart dan kada izlazimo na ulice, naša borba traje cijele godine. Marš nije prigodan ni površan, marš je nužan iz dana u dan.

Ove godine izvodit ćemo i verziju čileanske i internacionalne feminističke anti-rape himne “Un violador en Tu Camino”. Inspirirana njome, pjesnikinja Monika Herceg napisala je pjesmu “Nisi kriva i nisi sama”. Prepjevale su je članice Le Zbora i tu ćemo verziju, “Patrijarhat siluje nas”, uz bubnjanje Drum ‘n’ bijesa na čiji ritam marširamo od 2016., izvoditi u nedjelju. Osmi mart neće se obilježavati samo u Zagrebu. Događanja i marševi organiziraju se i u Rijeci, Puli, Zadru i Splitu.

Žene ubijaju, siluju, podvrgavaju ih nasilnim postupcima poput kiretaže bez anestezije, žene su žrtve nasilja u obitelji, ranjivije na tržištu rada. Puno je razloga za ljutnju u 21. stoljeću, no ‘feminizam’ nekima još uvijek zvuči kao psovka.

Puno puta u javnom diskurzu od javnih osoba čujemo kako se neće opisati kao feministi/feministkinje jer im to implicira neku vrstu ‘militantnosti’. Kako to komentirate?

Dio ljudi zasigurno se boji feminizma jer povijest feminističke borbe pokazuje snagu, odvažnost i beskompromisnost feministkinja.

Feminizma se boje i nastoje ga okaljati oni koji se boje odreći vlastitih privilegija, oni koji nisu spremni dijeliti moć. Za te i takve feminizam je opasan, ali za sve ostale, a to je većina ljudi na ovom planetu, feminizam oslobađa od ugroza i opasnosti, drugarski je i solidaran pokret za promjene na bolje. Feminizam je pošteniji i ravnopravniji svijet za sve.

Žene se razbija na atom individualnosti, na česticu od četiri zida, jer u tim okvirima cvate kapitalizam i jača patrijarhat

“Suknja ti je prekratka. Košulja ti je preotvorena. Pokrij se. Pokaži malo kože. Nemoj biti mršava. Nemoj biti debela. Pojedi nešto. Naruči salatu.” To su dijelovi videa koji je, kako kažu, postao ‘viralan’ i ukazao na proturječnosti i nemoguća društvena očekivanja s kojima se susreću žene.

Kako to komentirate i kakvu poruku imate za mlade djevojke koje se u formativnim godinama moraju nositi s takvim očekivanjima?

Trebamo sve, a pogotovo mlade žene – u formativnoj dobi kada takve misli posebno ranjavaju, postavljati pitanja – tko su oni koji nam govore što da radimo sa sobom, sa svojim tijelima i svojim životima? Zašto to rade i zašto bismo mi to slušale?

#related-news_0

Kapitalistička industrija združena s patrijarhatom profitira od hranjena ženskih nesigurnosti, od granatiranja samopouzdanja, od poticanja konkurentskog pristupa. Umjesto drugarstva i sestrinstva ženama se govori da nikad nisu dovoljno dobre i da uvijek postoji neka bolja, ljepša, zgodnija, mršavija, viša, putenija – sve to, s ciljem ‘osvajanja’ nekog muškarca i ostajanja u zoni ‘privatnog’, što se još uvijek uvelike smatra vrhuncem ženske egzistencije.

Žene se razbija na atom individualnosti, na česticu od četiri zida, jer u tim okvirima cvate kapitalizam i jača patrijarhat. Svim ženama, pa tako i mlađima, djevojkama i djevojčicama, poručujemo da su dovoljne i da svijet za njih mora postati dovoljan i njih dostojan. Želimo im reći da su zajedno jače i da je najljepše što žena može imati i biti upravo drugarstvo i zajedništvo.

Žene su u nejednakom položaju na tržištu rada – ranjivije su, lakše ga napuštaju zbog brige o obitelji, trudnoće, njegovanja članova obitelji te se potom teže vraćaju na tržište rada i pronalaze posao.

A kada ga i nađu, to su češće ugovori na određeno, rad na crno, slabije plaćeni i prekarni poslovi. Kakve mjere je potrebno implementirati kako bi se postigla veća jednakost na tržištu rada?

Istraživanje Ksenije Klasnić govori nam da u više od 80% veza sve ili većinu rutinskih, svakodnevnih poslova i brigu o djeci odrađuju žene, u samo 16% veza poslovi su ravnopravno podijeljeni, a tek u 2% takve poslove većinom rade muškarci.

Žene upravljaju čitavim kućanstvom bez plaće i radnog vremena – čiste i kuhaju, vode računa što nedostaje u frižideru, brinu o djeci, starijima i nemoćnima, vode računa o tome kada djeca imaju koju aktivnost, kada koga odvesti doktoru, kome je uskoro rođendan i kakav dar kupiti, emotivno skrbe o svima oko sebe.

#related-news_0

To je nevidljiv rad kojeg društvo ne smatra, i ne želi smatrati, radom – kažu da je to ženama prirodno, da je to ljubav. Ali ta ljubav ostavlja posljedice na naše zdravlje, na naše društvene i profesionalne živote. Učinci te ljubavi su stvarni i opipljivi i kapitalizam na njoj parazitira.

Nastojimo često upozoravati na ovu nepravdu iz koje je zapravo i izraslo i razvijalo se društvo kakvo danas imamo, a cijena toga je da žene praktički nemaju pravo na odmor.

Svijet ne bi mogao preživjeti jedan dan potpunog ženskog nerada, i pritom ne mislimo bojkota tržišta rada, nego dana u kojem žene neće obavljati nikakav kućanski posao, njegovati, brinuti i skrbiti o djeci, partnerima, starijima i nemoćnima. Ako žene stanu, stat će cijeli svijet.

Rješenje je ulaganja u socijalne servise poput jaslica, vrtića i domova za starije građane i građanke – koji moraju biti dostupni svima, bez obzira na materijalni status. Rješenje su da očevi uzimaju roditeljske dopuste i sudjeluju u brizi i odgoju vlastite djece. Rješenje je da muškarci ravnopravno preuzmu odgovornost za kućanstvo.

Ali Hrvatska nije na tom tragu. Socijalni servisi se ciljano urušavaju, zanimanja u kojima ženerade, poput prosvjete i skrbiteljskih zanimanja, manje su cijenjena i plaćena, radnice u Hrvatskoj ‘vrijede’ manje ako su majke. Zato gradimo pokret koji će jednog dana biti spreman zaustaviti ovo društvo, usred radnog tjedna, usred radnog dana.

Nedavno je Škotska izglasala besplatne higijenske uloške za sve žene. Tzv. ‘menstrualno siromaštvo’ (period poverty), tj. kada si žene i djevojske ne mogu priuštiti tampone, uloške i higijenske potrepštine tijekom mensutracije veliki je problem za one slabijeg socio-ekonomskog statusa.

Mnoge žene zbog toga izbjegavaju ići u školi, ne mogu ići na posao, zbog čega naravno trpe, uskraćuje im se pravo na obrazovanje, itd. Zašto bi higijenske potrepštine trebale biti besplatne i kako to postići?

U Europskoj uniji jedna od deset žena i djevojaka ne može priuštiti osnovne higijenske proizvode poput tampona i uložaka. Često se događa da djevojčice izostaju s nastave zbog toga, a žene s radnih mjesta. Odbor za ravnopravnost spolova i Odbor za ekonomska pitanja Europskog parlamenta još 2018. godine usvojili su Izvješće o ravnopravnosti spolova i poreznoj politici EU-a.

#related-news_0

Besplatne potrepštine su omogućene u školama i sveučilištima u Škotskoj, a nakon što prođe drugi krug glasovanja, bit će i na svim javnim mjestima. Ukidanje poreza u Australiji najavili od 2019. godine, a Velika Britanija planira isto učiniti 2022.

Tamponi i ulošci su osnovne higijenske potrepštine, a ne luksuz. Oni moraju biti ne samo oslobođeni PDV-a, jer i onda su nepriuštivi nekim društvenim skupinama poput siromašnih žena ili beskućnica, nego potpuno besplatni i dostupni na javnim mjestima i u javnim ustanovama poput škola, sveučilišta, bolnica, radnih mjesta, institucija, javnih WC-a, itd.

Osim uklanjanja takozvanog ‘period poverty’, koji bi se kod nas preveo sa ‘siromaštvo za vrijeme menstruacije’, besplatne i dostupne higijenske potrepštine za žene pridonijele bi i normalizaciji percepcije menstruacije, koja je i dalje shvaćena kao tabu tema o kojoj se razgovara ispod glasa kao da je nešto izvanredno, prljavo i sramotno.

Izvor : fAKTIV

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.