Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je u četvrtak prihvatio izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. u kojemu se kao najveći izazovi navode rasna i nacionalna diskriminacija, porast stope rizika od siromaštva, nepovjerenje u institucije i nastavak problema iseljavanja.

Sustavni problemi s kojima se Hrvatska suočila u zaštiti ljudskih prava u 2018. mahom su isti kao i prethodnih godina, istaknula je pravobraniteljica Lora Vidović posebno izdvojivši tešku socijalnu situaciju starijih građana, nejednaku dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga.

„Stopa rizika od siromaštva iznosi 28,6 posto kod građana starijih od 65 godina, a ako je riječ o samcima ta se stopa penje na 50 posto“, upozorila je pravobraniteljica podnoseći izvješće pred odborom.

Ured pravobraniteljice u 2018. postupao je u više od 5000 predmeta i zaprimio 3849 pritužbi građana. Zaprimljeno je 317 novih pritužbi za diskriminaciju, najviše na području rada i zapošljavanja.

U izvješću se naglašava i zabrinutost zbog porasta govora mržnje u društvu, problem neujednačene sudske prakse, nedostupnost besplatne pravne pomoći i uskraćivanje podataka o policijskom postupanju na granici prema migrantima. Novost u odnosu na prethodna razdoblja je porast pritužbi građana na ne dostupnost zdravstvene zaštite i duge liste čekanja. Ponovno je detektiran porast iseljavanja zbog loše klime u društvu i nepovjerenja u institucije.

„Nemamo pristup informacijskom sustavu MUP-a vezano uz migracije. Kolegice na terenu koje promatraju postupanje policije prema migrantima izložene su seksizmu i izrugivanju“, rekla je pravobraniteljica istaknuvši da to predstavlja velik problem u radu njezina ureda.

Pravobraniteljica je posebno naglasila da je uputila 209 preporuka za snažniju zaštitu ljudskih prava, no Vlada je dala svoje očitovanje samo za njih 50 posto.

Upravo je kršenje prava nacionalnih manjina bilo u fokusu rasprave na odboru, pa je Dragana Jeckov (SDSS) upozorila da preporuka Ministarstvu kulture i HRT-u da se osnuje redakcija za nacionalne manjine i povećava broj manjinskih tema u programu nije naišla na odjek.

„Očitovanje je tako da su svi suglasni, ali još uvijek te redakcije nema“, rekla je Jeckov.

Nezavisni zastupnik Veljko Kajtazi ustvrdio je da je izvješće za 2018. aktualno i danas u 2020. jer se malo toga promijenilo. Pohvalio je što je značajan prostor pravobraniteljica posvetila problemima romske nacionalne manjine u Međimurju, no smatra da je mogla i proaktivnije sudjelovati u osudi incidenata. Posebno je apostrofirao nedopustivo prikupljanje podataka o kriminalu romske zajednice čime, smatra Kajtazi, MUP dodatno diskriminira Rome u Međimurju.

„Policijski službenici, pojedini župani i gradonačelnici trebali bi ići na tečajeve što je to diskriminacija jer mnogi od njih nisu u stanju detektirati takve pojave u svojoj sredini“, ustvrdio je Kajtazi.

Vezano uz problem Roma u Međimurju, pravobraniteljica je istaknula da je potrebno rješavati uzroke nastale situacije a ne prebacivati odgovornost s institucije na instituciju.

„Situacija na terenu je takva da romska djeca ne završavaju osnovnu školu, imamo visoku stopu kriminaliteta, nema dovoljno socijalnih radnika“, upozorila je poručivši da se na problem Roma ne smije gledati kao na sigurnosno pitanje već raditi na preventivnim mjerama i podršci romskim obiteljima.

Domagoj Hajduković (SDP) pohvalio je izvješće pravobraniteljice, ustvrdivši da je ono lakmus papir stanja u društvu. Simptomatičnim je ocijenio što se Vlada nije očitivala na sve preporuke pravobraniteljice, kao i činjenicu da saborski odbor o izvješću za 2018. raspravlja tek u veljači 2020. To, istaknuo je, pokazuje koliko su ljudska prava u fokusu Sabora.

Svi članovi odbora bili su suglasni s prijedlogom predsjednika Milorada Pupovca da se plenarna rasprava o ovom izvješću pravobraniteljice provede do ljetne saborske stanke.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.