Ministarstvo kulture demantira HND

Vijesti 21. sij 202014:48 > 14:51
N1

Ministarstvo kulture demantiralo je u utorak tvrdnje Hrvatskog novinarskog društva (HND) da u izradi novog Zakona o elektroničkim medijima (ZEM) nisu uvrstili nijedan prijedlog krovne novinarske udruge, zbog čega je HND potkraj prošle godine istupio iz Radne skupine Ministarstva za izradu novog ZEM-a.

Ministarstvo kulture ističe kako je u nacrtu prijedloga zakona u definiciju elektroničke publikacije “uvršteno da se radi o medijskom sadržaju budući da se sadržaji elektroničkih publikacija u doba konvergencije ne mogu vezati isključivo uz novinarske sadržaje što je tražio HND”.

“Vezano uz zahtjeve oko preciznijeg definiranja promidžbe tijela državne uprave, u radnom tekstu prijedloga Zakona navodi se kako sredstva namijenjena za promidžbu tijela državne uprave, javne ustanove, zavode i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska dužne utrošiti na oglašavanju u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija te su na zahtjev HND-a isključene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave”, navode iz Ministarstva.

Na temelju zahtjeva HND-a za sprječavanje zlouporabe javnog novca, u nacrtu zakona predlaže se transparentniji način dodjele sredstava za financiranje proizvodnje i programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija i to da se ona dodjeljuju na temelju javnih poziva i javno objavljenih kriterija.

VEZANA VIJEST

Na sugestiju HND-a predložena je i mogućnost da se u Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija sredstva osiguravaju i iz drugih izvora budući da u okviru poreznih propisa još nije propisan način oporezivanja digitalnih platformi, a kada to bude učinjeno bit će moguće osigurati i dodatne izvore financiranja, kažu u Ministarstvu kulture.

Kao korisnici sredstava Fonda u nacrtu Zakona uvedene su sve elektroničke publikacije te je posebno istaknuto da se financiranje ograničava na programe koji su od javnog interesa.

Što se tiče izbora regulatornog tijela kažu da je široka javna rasprava o sastavu Vijeća za elektorničke medije provedena pri donošenju zakona 2009. te da se oni biraju prema praksi i u državama članicama EU. Na traženje HND-a u nacrt su uvedene pak dodatne stručne kvalifikacije koje trebaju imati kandidati. 

Ministarstvo kulture tvrdi da je nacrt zakona usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije, pa su prema Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama obvezni poticati i štititi nacionalnu neovisnu produkciju te stoga nije uvažen prijedlog HND-a da temelj programa bude isključivo vlastita proizvodnja. 

“U Radnoj skupini sudjeluju predstavnici nakladnika, Agencije za elektroničke medije, predstavnici HAVC-a i predstavnici neovisnih proizvođača audio-vizualnih sadržaja na koje se ova pitanja izravno odnose, a na samim sjednicama Radne skupine predstavnici HND-a ni na koji način nisu obrazložili svoje zahtjeve koji ovako formulirani odstupaju od odredbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama”, ističe se u priopćenju.

Pitanje redakcijskih statuta uređuje Zakon o medijima no nacrt prijedloga Zakona pojačava odredbe o obvezi usvajanja redakcijskih statua uključujući uzimanje u obzir prilikom davanja koncesija ako se radi o pravnoj ili fizičkoj osobi koja je koncesiju već koristila, kažu u Ministarstvu kulture i pozivaju HND da afirmativno i u dijalogu nastave iznositi svoje prijedloge koje će Ministarstvo razmotriti i argumentirano odgovoriti koje prijedloge može, a koje ne može uvažiti.