Šef onkologije o karcinomu od kojeg godišnje umru tisuće ljudi u Hrvatskoj

Vijesti 20. sij. 202007:25 > 07:31
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

"Moj osobni prijedlog bi bio da se program financira iz povišenja cijene kutije cigareta"

Nedavno je hrvatskoj javnosti predstavljen Nacionalni program probira i ranog otkrivanja raka pluća.

Ovome izuzetno važnom Programu cilj je kroz preventivne preglede pušača smanjiti broj oboljelih od karcinoma pluća u RH, gdje godišnje ima novooboljelih oko tri tisuće. Osnovno pitanje koje se postavlja jest ono o financiranju Programa u hrvatskom zdravstvenom sustavu koji je vječno u minusu.

– Moj osobni prijedlog bi bio da se program financira iz povišenja cijene kutije cigareta. Najpoštenije bi bilo da pušači sami financiraju taj program baš kao i druge programe i liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem. Ponovit ću ovdje da bi povećanjem cijene kutije cigarete generirali oko 365 milijuna eura sredstava od kojih bismo mogli financirati cjelokupni plan borbe protiv raka RH – kaže za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Eduard Vrdoljak, jedan od vodećih hrvatskih onkologa, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split i predsjednik Povjerenstva za izradu Nacionalnog plana borbe protiv raka.

Izvor : Goran Stanzl/PIXSELL (ilustracija)

Rak pluća je najsmrtonosniji rak u RH koji na godišnjoj razini odnosi puno ljudskih života, samo u 2016. godini odnio ih je 2866. Dakle, usprkos nedvojbenim uspjesima moderne onkologije, učinaka ciljane terapije i imunoterapije, značajnog produženja života uz očuvanje kvalitete tog života, prevelik udio oboljelih umre. Njih 93,4 posto.

– Stara je narodna poslovica – bolje spriječiti nego liječiti. Kod raka pluća to se najbolje vidi. Rak pluća je vrlo rijetka bolest kod nepušača. Pušenje je osnovni, glavni uzrok raka pluća. U RH gotovo trećina stanovnika puši, dok primjerice u Švedskoj puši manje od jedne desetine stanovništva. Dakle, najbolji način borbe protiv raka pluća je primarna prevencija – ne pušiti. Moramo sve dati od sebe da najrazličitijim vidovima borbe protiv pušenja dođemo u EU prosjek što se tiče udjela stanovništva koje puši – kaže prof. Vrdoljak.

Drugi najbolji način borbe protiv raka pluća je otkriti ga u ranoj fazi bolesti, kada je vjerojatnost njegova izlječenja značajno veća.

– Donedavno nismo imali tehnološku podršku (primjerice RTG pluća se nije pokazao dovoljno dobrim za ranu detekciju) za kvalitetnu, preciznu, dovoljno specifičnu i osjetljivu ranu dijagnostiku raka pluća. Razvojem MSCT tehnologije, dijagnostika ranog otkrivanja raka pluća znatno je poboljšana. Danas, imamo više studija, u EU-u i SAD-u, koje nedvojbeno pokazuju da je rana detekcija raka pluća moguća kod ciljane populacije (u načelu pušači stariji od 50 godina s pušačkim stažem od 30 godina, odnosno pušenjem jedne kutije cigareta na dan) te da se može smanjiti smrtnost od raka pluća za 20-ak posto. Uz gore navedenu smrtnost od raka pluća 2866 osoba godišnje (2016.), možemo pridonijeti spašavanju 500-tinjak osoba godišnje – kaže prof. dr. Vrdoljak.

Imamo li ipak dovoljno ljudskih i materijalnih resursa za provođenje programa rane detekcije raka pluća?

– Na to pitanje nemam točan odgovor. Ipak, znajući da je program osmislio i organizirao akademik Miroslav Samaržija, jedan od najpoznatijih i najboljih hrvatskih pulmologa, ujedno i predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, uvjeren sam da je pazio na svaki detalj njegove moguće implementacije. Pritom mislim na maksimalno korištenje postojeće opreme, kao i potencijalnu kupovinu nove opreme. Što se ljudskog potencijala tiče, jasno da će program zahtijevati angažman mnogih, poglavito radiologa. Ipak, i tu se mislilo unaprijed i planira se uvođenje umjetne inteligencije u čitanju nalaza niskodoznog MSCT pregleda – kaže prof. dr. Vrdoljak za Slobodnu.

Naš sugovornik vjeruje da će ovaj Program biti uspješnije implementiran od drugih programa rane detekcije, gdje nismo bili dovoljno dobri, primjerice rane detekcije raka debelog crijeva:

– Pozivam sve one koji će sudjelovati u ovom programu na razumijevanje, zajedništvo, strpljivost, spremnost na davanje, prihvaćanje bolesti kao dijela naših života, koja se događa nama, a ne nekome drugome, kao i u vjeru u uspjeh. Ako na takav način pristupimo programu rane detekcije raka pluća, uspjeh je zagarantiran – zaključuje prof. dr. Eduard Vrdoljak.