Vidović o požaru u staračkom domu: Otvaranje očiju u subotu je bilo brutalno

Vijesti 13. sij. 202015:33 > 15:40
Podijeli:
Izvor: N1

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je u današnjem Newsroomu komentirala dva slučaja koji su preko vikenda potresli javnost - slučaj požara u u privatnom staračkom domu "Zelena oaza" u Andraševcu te trostruko ubojstvo u Splitu.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović prvo se osvrnula na tragediju u Andraševcu kada je u požaru u privatnom staračkom domu ‘Zelena oaza’ rano u subotu u Andraševcu kraj Oroslavja stradalo šest osoba.

“Nažalost, pokazalo se da su obiteljski domovi kao takvi jedno sivo područje smještaja osoba starije životne dobi, gdje je potrebno puno puno više nadzora i bolja regulacija”, kazala je Vidović.

Dodala je i kako je potrebno razlikovati izvaninstitucionalni smještaj osoba starije životne dobi od institucionalnog.

“Zapravo razlikujemo izvaninstitucionalni od institucionalnog smještaja. Taj institucionalni se odnosi na na javne i privatne domove, bilo da su državni ili županijski, odnosno decentralizirani.

Privatnih domova je oko 95 u cijeloj Hrvatskoj. S druge strane, izvaninstitucionalni oblici skrbi se odnose na obiteljske domove i i udomiteljske obitelji. Obiteljskih domova je preko 300, 360,” istaknula je Vidović.

Izvor : Screenshot / Izvješće pučke pravobraniteljice 2018.

Na konstataciju Domagoja Novokmeta kako je u slučaju privatnog staračkog doma Zelena oaza od tri objekta samo jedan bio licenciran, Vidović je kazala kako je očito da se u ovom konkretnom slučaju radi o zlouporabi.

“Radi se o očitoj zlouporabi, u ovom konkretnom slučaju, ali vidimo – i iz inspekcijskih nalaza koje smo mi dobili na uvid od Ministarstva za izradu izvješća za 2018. godinu – da se zapravo nepravilnosti koje inspektori zatiču u obiteljskim domovima odnose na smještaj većeg broja korisnika od onog što je dozvoljeno, na smještaj većeg broja kreveta u pojedinu prostoriju gdje su onda uvijeti bitno drugačiji.

#related-news_0

Dakle, na neadekvatne ili neuredne prostore, na manjak zaposlenih, pogotovo njegovatelja ili medicinskih sestara, da predstavnik obiteljskog doma ne živi s korinicima u objektu što mora ako ima obiteljski dom.”

Istaknula je kako je očito da su zlouporabe velike i kako ima premalo nadzora.

“Dakle, očito je da su tu zlouporabe velike, da ima premalo nadzora, da se ne izriču adekvatne sankcije, ali zapravo osnovno pitanje je kao ćemo brinuti o našim starima i nemoćnima.”

97 posto osoba starije životne dobi živi sa svojim obiteljima

“Podatke koje mi imamo, a opet, donosimo ih u izvješću za 2018. godinu, govore da 97 posto osoba starije životne dobi živi u svojim obiteljima. Samo tri posto je smješteno u domovima, privatnim ili javnim, ili obiteljskim domovima ili udomiteljskim obiteljima”, istaknula je Vidović.

Izvor : Screenshot / Izvješće pučke pravobraniteljice 2018.

Istaknula je kako cilj nije da se sve osobe starije životne dobi smjesti u domove, već da što duže ostanu sa svojim obiteljima i budu uključeni u društvo.

“Naravno da nije cilj da sve osobe starije životne dobi odu živjeti u dom. Cilj je da što duže ostanu u svojoj obitelji, da ostanu u svojoj kući, koliko god to mogu. Međutim, očito je da je puno veća potražnja za mjestom u domu, često zato što članovi obitelji nemaju nikakvu podršku od države za brinu o svojim starima.”

Ljudi često nemaju izbora

Vidović je dalje istaknula kako ljudi često nemaju izbora. Naime, tržište rada nije fleksibilno kada govorimo o njezi starijih članova obitelji.

“Ja bih rekla da ljudi često nemaju izbora i čuli smo u nekim od medijskih izvještaja u zadnja dva, tri dana kako nije bilo pritužbi na određeni dom. Pa nije bilo pritužbi jer tko će sada izaći i reći primjerice ‘uvjeti nisu adekvatni’. Dakle, to su domovi koji svi jako puno koštaju, pogotovo za ljude koji žive na selu.”

“Istovremeno, ne možete dobiti bolovanje za njegu bolesnog oca kao što to možete za njegu bolesnog djeteta. Nema mogućnosti skraćenog radnog vremena za brigu za starijeg člana obitelji.

#related-news_0

Fleksibilniji pristup u kontekstu tržišta rada koji bi omogućio brigu za starije članove obitelji smanjio bi potrebu da su ljudi nažalost ponekad primorani, pa čak i preko noći, pristati ili na crno tržište u obitelji ili na domove koji su skupi.”

Još je istaknula kako u javnim domovima koji su cjenovno puno prihvatljivi ne postoje nikakvi imovinski cenzusi koji bi onima slabijeg imovinskog statusa omogućili kvalitetniju skrb.

“Istovremeno u javnim domovima koji su pristupačniji po cijeni i u kojima je razina njege i skrb sigurno bolja ne postoje nikakvi imovinski cenzusi i vrlo su netransparentne liste čekanja, uz to što ih je jako malo.”

Na pitanje Domagoja Novokmeta zatvara li država oči pred ovim problemima, Vidović je rekla sljedeće:

“Ja bih rekla da je otvaranje očiju, odnosno buđenje u subotu ujutro bilo jako brutalno.”

Gotovo 50 posto osoba starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva

Vidović je također istaknula činjenicu kako veliki broj naših sugrađana starije životne dobi živi u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva.

Posdsjećamo tako na podatke iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2018. kako je prema zadnjim podatcima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2017. bila najviša i to upravo za starije od 65 godina (28,6 posto), dva postotna poena više nego u 2016., no alarmantno je što u riziku od siromaštva živi čak 47,8 posto starijih od 65 koji žive sami. I podatci Eurostata govore o 26% starijih osoba u riziku od siromaštva, dok je EU prosjek 14,4 posto. 

#related-news_0

Vidović je istaknula sljedeće: “Možemo govoriti i o siromaštvu koje za osobe starije životne dobi, pogotovo one koji žive sami, neprestano raste. Gotovo 50 posto starijih od 65 koji žive u smaačkim kućanstvima su u riziku od siromaštva. Granica za rizik od siromaštva je 2.300 kuna, a prosječna mirovina po općem propisu je 2.400 kuna. Dakle, o siromaštvu bismo zaista mogli puno govoriti”, istaknula je Vidović.

Što se tiče slučaja trostrukog ubojstva u Splitu, Vidović je istaknula kako građani ne vjeruju u sustav i institucije. 

“Pitam se kako je uopće moguće da smo došli do toga kao društvo, ali i činjenice da ovo nažalost nije prvi slučaj u kojem se kroz ulicu pokušavaju izvršiti pritisci na institucije i na sustav pod pretpostavkom da sustav ne odrađuje svoj posao i da institucije nisu tu da zaštite građane.” 

#related-news_0

Dodala je i sljedeće:

“Mogu govoriti o pritužbama koje mi dobivamo i već godinama pišemo o izuzetno niskoj razini povjerenja građana u institucije.

Ono što mi vidimo kroz pritužbe građana je jedan osjećaj beznađa, velikog nepovjerenja koji ukazuju na nepotizam, korupciju, pogodovanje”, kazala je Vidović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.