Ako sustav ne sankcionira počinitelja odmah, žene gube povjerenje u njega

Vijesti 07. sij 202016:01 > 16:14
Podijeli:
Izvor: N1 (ilustracija)

Prije mjesec dana udruga B.a.B.e započela je kampanju "Nekima noćne more počinju kada se probude" realiziranu u sklopu projekta HELPLINE, a u partnerstvu s Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH, Policijskom akademijom, Pravosudnom akademijom i slovačkim Institutom za rad i obiteljska istraživanja.

Cilj kampanje je senzibilizirati građane/ke o problemu rodno uvjetovanog nasilja, potaknuti ih da prijave nasilje bilo da su žrtva ili njoj bliska osoba, svjedokinja ili svjedok te zatraže pomoć.

Prethodno je moguće ostvariti putem dvije postojeće telefonske linije dostupne na sljedećim brojevima: 0800 200 144 (svakim radnim danom od 8:00 do 17:00 sati) te 116 006 (svakim radnim danom od 8 do 20 sati). Oba broja su besplatna i anonimna za pozivateljice i pozivatelje.

Kako nam kaže voditeljica programa Rodna ravnopravnost u udruzi B.a.B.e. Petra Kontić, radi se o projektu koji sada ulazi u svoju drugu godinu provedbe.

“Glavni cilj projekta je unaprijediti sustav podrške ženama žrtvama nasilja. Kako bismo postigle navedeno, prvu godinu provedbe projekta posvetile smo istraživačkim aktivnostima s ciljem detektiranja trenutnog stanja sustava podrške žrtvama nasilja u Hrvatskoj, ali i u svrhu mapiranja primjera dobre prakse na razini Europe.”

“Između ostalog, provele smo niz fokus grupa s relevantnim dionicima sustava koje su ukazale na manjkavosti u samom sustavu, ali su i pokazale kako ipak dolazi do pozitivnih promjena, doduše nezadovoljavajućim tempom. Sustavu nedostaje međusektorska suradnja što bi uvelike pridonijelo unaprijeđenju istog.”

Izvor : B.a.B.e.

“Na tome aktivno radimo i u udruzi B.a.B.e. pa je tako drugi dio projekta rezerviran za niz praktičnih aktivnosti koje uključuju i međusektorske treninge temeljene na prethodno razvijenom Trening modulu” najavila je Petra Kontić.

U udruzi djeluje besplatno pravno i psihološko savjetovalište koje je otvoreno za sve građanke i građane Republike Hrvatske. S obzirom da je udruga B.a.b.e. percipirana kao udruga koja se bavi ženskim pravima, javlja im se više žena nego muškaraca od čega velik broj čine žene žrtve nasilja.

U stručnom timu udruge rade odvjetnice koje im mogu pomoći s pravnim pitanjima te psihologinja koja žrtvama pruža psihosocijalnu podršku.

Prema iskustvu te udruge, žene najčešće prijavljuju fizičko nasilje iz razloga što je ono najočitije. Međutim, često se radi se i o više oblika nasilja odjednom.

“Vrlo rijetko se dogodi da je žena žrtva isključivo fizičkog nasilja. Najčešće se radi o kombinaciji više oblika nasilja pri čemu je najprisutnija kombinacija fizičkog, verbalnog i seksualnog nasilja. Isto tako, često nas kontaktiraju žene koje nisu ni svjesne da su žrtve nasilja. Njima je potrebno pomoći da osvijeste da su zapravo žrtve jer je to preduvjet da bi mogle dalje raditi na problemu,” objašnjava Kontić.

Nažalost, žene će tek u rijetkim slučajevima odmah nakon prvog šamara nazvati za pomoć ili prijaviti nasilje.

“Dogodi se da žene žrtve prijave nasilje u nekoj ranoj fazi, no onda je problem kako se sustav brine o njima. Ako sustav ne sankcionira počinitelja odmah u početku, žene gube povjerenje u taj isti sustav.

Shodno tome ne prijavljuju daljnje nasilje, nego se tek ponovno okrenu sustavu kada više nemaju drugog izlaza, a zbog prethodno spomenutog nepovjerenja, od prve prijave nasilja pa do druge može proći po nekoliko godina.

Nažalost, čak ni od stupanja Istanbulske konvencije na snagu u Republici Hrvatskoj nema znatnijeg napretka.

Konkretno, Konvencija bi mogla pomoći žrtvama nasilja u obitelji učinkovitijim mehanizmima progona počinitelja, koji u praksi izostaju, i to na način da se obiteljsko nasilje procesuira u okviru kaznenopravne sfere, što bi jedino osiguralo učinkovito sankcioniranje počinitelja,” naglasila je Kontić.

Naime, u Kaznenom zakonu je već i sada predviđeno kazneno djelo nasilja u obitelji. S druge strane, obiteljsko nasilje regulirano je Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji kao prekršaj.

Ukoliko počinitelj bude osuđen u prekršajnom postupku, ne osjeća konkretne posljedice, pogotovo ako se situacija relativizira na način da se fizičko nasilje izjednačava s mogućim verbalnim nasiljem koje je prema počinitelju počinila žrtva, često i u obrani. U takvom procesu i žrtva i počinitelj u konačnici budu osuđeni, iako se ne radi o jednakoj količini protupravnosti.

Zato je kazneni postupak prikladniji i najbolji mogući mehanizam za sankcioniranje obiteljskog nasilja s obzirom na to da nosi ozbiljnije posljedice za počinitelja. Udruga B.a.B.e. stoga kontinuirano ukazuje na navedeni problem te se zalaže za procesuiranje obiteljskog nasilja kao kaznenog djela.

Projekt HELPLINE financiran je iz Rights, Equality and Citizenship programa Europske unije, a sufinanciraju ga Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.