Ni 20 godina od rata nema dogovora oko broja nestalih

Vijesti 04. svi 201519:30 > 20:10
N1

Ukupno 1.869 kaznih prijava protiv 9.126 počinitelja, rezultat su obrade događaja u Domovinskom ratu hrvatskog MUP-a.

U prva četiri mjeseca ove godine podneseno je 10 kaznenih prijava za ratni zločin. Brojke po Zagrebu, potvrđuju kontinuitet rada na toj problematici. Centar za suočavanje s prošlošću Documenta vodi drugu statistiku.

‘Broj počinjenjih zločina u Hrvatskoj koji su u DORH-u organizirani u 490 predmeta koji se tiču ratnih zločina je takav da se ni dan danas, dakle skoro 20 godina poslije vojno-redarstvene akcije Oluja nije zapravo ni istražilo sve zločine”, kaže Vesna Teršelić iz Documente.

A među onima koji su istraženi, mnogima se ne zna počinitelj. Više od 170 postupaka DORH vodi protiv nepoznatih osoba. Osim problema s kapacitetom ljudi u županijskim državnim odvjentištvima koji rade na tim slučajevima, hrvatski elan pao je i sa zatvaranjem Poglavlja 23.

‘Vidimo da se radi manje žustro nego što se radilo 2012. i 2013., tik pred pridruživanje EU’, smatra Teršelić.

No s parlamentarnim izborima pred vratima – priča se više.

Poziv hrvatske predsjednice da posjeti Zagreb predsjednik Srbije Tomislav Nikolić još čeka. Politolog Viktor Koska s Fakulteta političkih znanosti smatra da je konačno došlo vrijeme da se Zagreb i Beograd riješe otvorena pitanja poput nestalih osoba

‘Ako su prije postojale prepreke da se o tome govori zbog očekivanih presuda međusobnih tužbi za genocid , osobno mi se čini da tih prepreka više nema i ne vidim koje bi velike političke konzekvence mogle biti za vlade obaju država da se to pitanje riješi.

Tu je potreban iskorak za koji nisam siguran da bi i jedna opcija bila spremna da ga napravi. Ljevica ne može napraviti jer bi izgubila izbore, a desnica ne želi jer bi izgubila biračko tijelo”, zaključuje Koska.