Naši mladi ljudi imaju sposobnosti i mogu biti na razini najrazvijenijih zemalja

Vijesti 04. pro 201908:22 > 09:24
Podijeli:
Izvor: N1

Boris Jokić, bivši voditelj Kurikularne reforme, gostovao je u Novom danu gdje je komentirao štrajk u obrazovnom sektoru koji je završio u utorak i najnovije rezultate PISA testova.

Boris Jokić je za početak rekao što ostaje kao naslijeđe velikog štrajka radnika u obrazovanju koji je završio u utorak.

“Mislim da ostaje jedna lijepa slika toga da se jedan glas napokon čugo, glas odgojno-obrazovnih radnika. Vrijeme će pokazati ostavštinu štrajka, a najveći pobjednik su djeca.”

“Nije normalno da nemate 16 dana nastavu, da ako hoćete da se nakon 36 dana štrajka prihvati nešto što se moglo prihvatiti i prvoga dana – pa je meni malo tužno čuti da je netko shvatio od noći do jutra nešto. Ne radi se tu o tome. Radi se zapravo o pritisku na one koji vladaju, a ovaj dio da je nenastavno osoblje na neki način izigrano – to mi je posebno teško,” istaknuo je Jokić.

VEZANE VIJESTI

Također je dodao kako je od prvog dana svog radnog vijeka član sindikata te kako je temelj sindikata zajedništvo i solidarnost.

“Od prvog dana kako sam se zaposlio sam član sindikata i sindikalna borba je borba zajedništva, borba u kojoj svi stoje zajedno. Ako već tu napravite neke razlike, onda to nije dobro. Ako ste se borili za sve, onda ste trebali do kraja izdržati.”

“Ovako ispada da su na kraju izigrani oni koji imaju najmanje glasa i najmanje moći.”

Osvrnuo se na činjenicu što je s ovim štrajkom tema obrazovanja došla u prvi plan. 

“Mene osobno čudi za mudre i pametne ljude kao što su hrvatski političari, da uporno ne razumiju jednu stvar – da je obrazovanje u ovom društvu vrijednost.”

Političari se prema obrazovanju odnose maćehinski

“Političari se prema tom resoru odnose maćehinski, a posebno mi je drago da je u tri prethodne godine obrazovanje u ovoj državi postala opasna stvar za hrvatske političare. Od nje su skoro pale dvije Vlade, smijenjen je jedan ministar i nadam se da će u budućnosti obrazovanje i dalje ostati važno.”

#related-news_0

Istaknuo je, međutim, kako pitanje obrazovanja nije do kraja otvoreno.

“Ovo pitanje nije do kraja otvoreno i treba biti otvoreno. Posve je jasno da su materijalni i društveni status odgojno-obrazovnih radnika važno pitanje i da se za njega treba boriti. Ja sam uz taj štajk bio od početka.”

“Međutim, to nije jedina stvar koja može poboljšati društveni status odgojno-obrazovnih radnika. Da biste ga poboljšali potrebne su i druge, puno složenije stvari – jedna potpuna profesionalizacija svih poslova u sustavu.”

Rekao je i što to točno znači. “To znači sljedeće: da bi za taj posao ljudima trebalo osigurati da imaju autonomiju. Uključuje i odmicanje političkog pritiska na odgoj i obrazovanje, na biranje ravnatelja.”

Što se tiče vaučerizacije i privatizacije obrazovanja koje neki zagovaraju, rekao je kako vaučerizacija u Hrvatskoj ne bi imala puno smisla.

“Ja osobno nemam ništa protiv privatne inicijative. Međutim, vaučerizacija obrazovanja u Hrvatskoj zbilja ne bi imala previše smisla.

Naime, naš sustav ima jako dobre karakteristike.”

“Naša osmogodišnja škola je, tako da kažem, jedinstvena. Ona je, uz diferencirano srednješkolsko obrazovanje zapravo sustav koji je modeliran prema skandinavskom modelu. On kao takav je više sklon državnom nego privatnom elelmentu. Ta činjenica ukazuje da kod nas još postoji element socijalne pravednosti unutar osnovnoškolskom obrazovanju i to je nešto što bi svaki političar trebao čuvati kao zjenicu oka.”

#related-news_0

Istaknuo je kao pozitivnu činjenicu što se tijekom osnovnoškolskog obrazovanja možemo susresti s osobama iz različitih klasa i pozadina te što svi imaju isti pristup obrazovanja, bez obzira idu li u osnovnu školu u Kozari Boku ili na Pantovčaku.

“Kada pogledate što se dogodilo u zemljama okruženja (nekakv agresivan utjecaj privatnog) Hrvatska se na neki način oduprijela tome.

Što ne znači da ne treba poticati privatnu inicijativu, ali ona zapravo treba biti vrlo kvalitetna i svojom kvalitetnm treba poticati druge. Trenutno mislim da treba štititi sustav kakav jest.”

Naša perspektiva 2040. ili 2045. godine krije se u ovogodišnjim rezultatima PISA testiranja

Osvrnuo se i na rezultate PISA istraživanja. Naime, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je jučer rezultate ispitivanja PISA, testiranja znanja i vještina učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti. Hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječne rezultate u sva tri ispitna područja na OECD-ovu istraživanju PISA za 2018. godinu – u čitalačkoj pismenosti su na 29., u matematičkoj 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu.

“Mi sada već peti put sudjelujemo u PISA ispitivanju. U tih pet navrata (radi se o 13 godina) mi pokazujemo tendenciju stagnacije. Naši rezultati stagniraju i večinom u dvije pismenosti – čitalačkoj i matematičkoj – dok u prirodnoznanstvenoj pismenosti imamo negativan trend.”

“Mi smo kao zemlja ispodprosječni u odnosu na OECD zemlje,” dodao je te istaknuo kako je u 2018. godini 31,2 posto petnaestogodišnjaka u Hrvatskoj bilo matematički nepismeno što ne znači da oni ne znaju osnovne matematičke funkcije, već da ih ne znaju primijeniti.

“Od ranga i prosjeka, međutim, puno su važnije durge stvari. U Hrvatskoj u 2018. godini 31,2 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka je matematički nepismeno. U prirodnoznanstveno pismenosti taj rezultat je bio 25,9 posto.”

“S druge strane, među onima najboljima je ove godine u Hrvatskoj bilo 0,8 posto. Kada usporedite tih 0.8 posto s 3,1 posto u Sloveniji ili 4,1 u Poljskoj, onda nemate drugo nego reći ‘tko je tu lud’.”

Dodao je i sljedeće: “Tu se kriju i uzroci i budućnost Hrvatske. Ja da mogu i da imam utjecaja, bih svaki dan u Saboru razgovarao samo o tim rezultatima. Ali to se neće dogoditi jer će politika te rezultate maknuti u stranu.

“Naša perspektiva 2040. ili 2045. godine krije se u ovim podacima, a najveća tragedija ove zemlje je da ona ima nevjerojatan potencijal.

Naš osnovnoškolski sustav je takav da zadržava socijalnu jednakost.”

Kazao je i kako je potrebno raditi na kvaliteti odgovja i obrazovanja.

“Kod nas je ideja promjene u obrazovanju ideja tableta u rukama djeteta. Mi sigurno moramo poraditi na kvaliteti odgoja i obrazovanja.

Ovakvi rezultati meni pokazuju da se ne čini ništa u pogledu toga kako se podučava i uči u školama. Kako bi se to proimijenilo, morate intenzivno raditi s ljudima, a to se trenutno ne čini.”

Zaključno je istaknuo kako naši mladi ljudi imaju sposobnosti kao i svi drugi mladi ljudi, ali kako treba ulagati u znanosti i obrazovanje.

“Naši mladi ljudi imaju sposobnosti i mogu biti na razini najrazvijenijih europskih i svjetskih zemalja i ekonomija. Za to je potrebno inzistiranje u ovom društvu na pitanjima odgoja, obrazovanja i znanosti. Ja apeliram na sve da to čine i dalje.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.