"Poljoprivreda se u RH još uvijek ne smatra ozbiljnom gospodarskom granom"

Vijesti 17. stu 201910:11 > 10:31
N1

Miro Kuskunović, novinar Agrobiznisa i Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore u Točki na tjedan komentirali su stanje u hrvatskoj poljoprivredi, kao i činjenicu da Hrvatska ne koristi ni novac iz EU fondova za brendiranje poljoprivrednih proizvoda.

U proračunu za iduću godinu 90 posto stvari raste, a poljoprivredi pada 5 posto.

“Proučavali smo proračun detaljno, na nekim se stavkama u administraciji štedi, no ne možemo biti zadovoljni što nam pada novac za poljoprivredu. To poručuje da se poljoprivreda još uvijek ne smatra ozbiljnom gospodarskom granom. Ako želimo potaknuti gospodarstvo, poljoprivreda je jedna od poluga koja će u tome pomoći. Svaka kuna uložena u poljoprivredu je i ulaganje 3 do 5 kuna u gospodarstvo.

Kada jedan poljoprivrednik dobije poticaje, zapravo ne dobija on nego svi oko njega. Onaj koji prodaje stroj, građevinarac koji radi, projektant… To je poluga koja jača gospodarstvo. Pad proračuna, makar on bio i 5 posto, veliki je volumen i nije dobar za gospodarstvo Hrvatske”, kazao je Mladen Jakopović.

N1 Hrvatska

Jamči li ovakav proračun nadoknadu zaostatka kroz potpore koje su za 300 milijuna kuna veće?

“Mislim da u Hrvatskoj previše pričamo o potporama i poticajima, a premalo o proizvodnji. Potpore su potpore dohotku, one nisu prilog poljoprivrednika. Proizvodnja pada. Smatram da u Hrvatskoj imamo pravih poljoprivrednika, a imamo i velik broj onih koji su pronašli način da iskoriste potpore, što je utjecalo na pad poljoprivredne proizvodnje.

Poražavajuća je činjenica da je ukupni output hrvatske poljoprivredne proizvodnje za proteklu godinu bio 17 milijardi, dok je prije 10 godina bio 22 ili 23 milijarde, a 90-tih bio 30 milijardi. Uz sve te velike investicije koje ulažemo u poljoprivredu, očito nešto u sustavu ne funkcionira.

Usmjerenost na potrpore umrtvilo je našu poljoprivrednu proizvodnju, a možda smo se trebali usmjeriti na ciljane proizvodnje. Kada su one krenule 2006. godine bilo je oko 300 različitih proizvodnji koje su se poticale. Ulaskom u EU one su dobile drugačiju dimenziju, jer EU ima drugačiju poljoprivrednu politiku kroz koju se potrpore daju. Nažalost, to dovodi do 7000 hektara oraha, a da gotovo nemamo proizvodnju oraha, za razliku od jabuka koja nam je pala sa 6000 ili 7000 hektara ispod 5000.

Očigledno ne postoje kontrole trošenja tog novca, pa bi trebalo osvijestiti kako možemo proizvoditi više i biti konkurentni”, kazao je Miro Kuskunović.

Koliko smo mi uspješni u dobivanju i isplati novca iz EU fondova za poljoprivredu?

N1

“Relativno smo uspješni, ljudi pronalaze načine da uspiju. Negdje smo na 85 posto dobivenih sredstava, a na oko 45-50 posto isplaćenih sredstava. Ne zaboravite da nakon završetka programskog predioda imamo još 3 godine u kojima možemo trošiti novac iz ovog razdoblja.

Problem trošenja tog novca je u tome što neke stvari nisu međuresorno dobro dogovorene. Nije tu samo ministarstvo poljoprivrede, tu su i druga ministarstva koja ne shvaćaju ozbiljno poljoprivredu i dolazimo do problema kada treba dogovoriti kvote s energijom. Mi smo sve naše vjetroelektrane dali strancima, naši poljoprivredni proizvođači ne mogu doći do kvota da naprave solare na stajama, proizvodnji. A to je dodatak dohodku i to je benefit gdje bi naši poljoprivrednici stasali i bili uz bok europskim poljoprivrednicima. Mi to ne možemo jer je te skrivene potpore netko uzeo i nije se međuresorno dobro ispregovaralo”, kazao je Jakopović.

Početkom studenog EU daje 200 milijuna eura za promociju hrane koja je proizvedena u Europi u kampanji Enjoy it, it’s from Europe. Koliko smo do sada povlačili iz tog fonda?

N1

“Već pet, šet godina pišem i govorim o tome da smo mi jedna od rijetih zemalja EU koja te novce ne koristi. Bilo je nekoliko pokušaja, no nisu prošli. Proizvođači ovaca su pokušali, na razini Gospodarske komore bilo je pokušaja da se organiziraju proizvođači crvenog mesa, no nije prošlo. To su ogromna sredstva, a mi smo se previše uljuljkali u naše tržište, sveli smo poljoprivredu na neku ambulantnu manifestacijsku ponudu. Samo u Zagrebu ima 200-300 manifestacija godišnje.

Smatram da ako želimo razvijati poljoprivredu moramo izaći izvan granica Hrvatske, moramo biti na policama trgovina, prvenstveno na policama stranih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj koji donose sve više strane robe i ulažu sve više novca u kampanju kako bi nas uvjerili da je to domaći proizvod, a oni to nažalost nije.

Naši proizvođači su usitnjeni, razjedinjeni, ne mogu se ni javiti na natječaje koji imaju propisane standarde. Europi je u cilju tim novcem promovirati svoje proizvode u trećim zemljama, a nama je problem organiziranosti. Mislim da je ove godine prilika i da bi ju trebali iskoristiti. Mogli bi ići s mandarinom, bučinim uljem, samo se treba organizirati. 

Slovenci su proizvođače mesa grupirali i kao takvi se javljaju na najtečaj, čak i ako će samo dva proizvođača od njih 50 zapravo koristiti neka sredstva. Ovo nije jedini projekt u kojem smo neefikasni, moramo se organizirati. Natječaj se raspisuje u siječnju, projekt je od milijun do tri milijuna eura, a traje oko 3 godine, a novac koji se uloži jasno se vrati”, kazao je Kuskunović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram