Tamara Šoić, profesorica hrvatskog jezika i urednica nastavničkog portala 45minuta.com, komentirala je štrajk u školama, stvarne uzroke i izglede da bude uskoro okončan.
Uoči štrajka prosvjetara objavila je svoje, sada već čuveno pismo, pod naslovom “Štrajk za život obrazovanja” u kojem je jednostavno i dramatično prikazala stvarno stanje u učionicama i vrlo ljudski objasnila svoje osobne razloge za stupanje u štrajk.
U razgovoru za Net.hr otkrila je ustraje li i dalje jednako u štrajku i vjeruje li u slučaju školstva u Hrvatskoj u pozitivne pomake.
Je li dugotrajnost nanijela štetu ideji štrajka – kakvo je raspoloženje u vašoj školi, odustaju li kolege nastavnici ili ustraju jednako odlučno?
“Moram priznati da sam u početku bila pomalo skeptična. Ne samo ja, većina nastavnika. Možda najviše zato jer nam je sam princip cirkularnog štrajka bio donekle nepoznat. Na koncu, takav oblik štrajka pokazao se učinkovitim jer nam je na neki način dao vremena za međusobno ohrabrivanje. Danas smo svi povezani putem društvenih mreža pa su upravo tri velike nastavničke grupe “odradile” velik dio posla. Upravo je to jedan od razloga ovako velikog odaziva.
Nekad smo bili zatvoreni u vlastite zbornice i ako je atmosfera pojedine zbornice bila negativna, to se odražavalo i na stavove pojedinaca. Danas je drukčije, čujemo, čitamo o tome što se događa i izvan tih okvira, vidimo nezadovoljstvo većine nastavnika, prepoznajemo kod drugih probleme s kojima se suočavamo i jasno nam je da u svemu tome nismo sami.
Ova dugotrajnost nije nanijela štetu štrajku, upravo suprotno, ujedinila nas je i na neki način očvrsnula. U mnogočemu smo podijeljeni, ali mislim da smo u odluci da ustrajemo do ispunjenja zahtjeva – odlučni, kako u mojoj školi tako i u većini škola u Hrvatskoj”, kazala je Tamara Šoić.
VEZANA VIJEST
“Sustavno neulaganje u obrazovanje rezultira idealnim biračkim tijelom”
Što kažete onima koji kažu da su plaće svima male a da je nerealno očekivati da se vama povećaju?
“Kod nas sve funkcionira po načelu – zavadi pa vladaj. I to vrlo uspješno. Huškačka politika donosi plodove. Poprilično gnjile, ali očito nekima i poprilično hranjive.
Politika ove i svake dosadašnje Vlade sasvim je jasna. Sustavno neulaganje u obrazovanje ili pogrešno ulaganje u obrazovanje, rezultirat će idealnim biračkim tijelom – neobrazovanim generacijama kojima je lako upravljati i još lakše manipulirati.
Mi naznake i rezultate takve politike već imamo. Dovoljno je pročitati komentare na društvenim mrežama i sve je jasno. Mladi ljudi bježe iz zemlje. Svatko tko nije pobjegao, razmišlja o tome, a oni koje tek trebamo oblikovati, sustav nepovratno uništava. To je jedan od najvažnijih razloga zbog kojeg smo se pobunili i svatko tko to ne shvaća, ne shvaća važnost obrazovanja jednog društva, naroda i države.”
“Sindikalno organiziranje od velike je važnosti”
Aktualiziralo se pitanje sindikata, zašto čelnici imaju ovakve ili onakve plaće i slično. Kakav je vaš odgovor na pitanje zašto učitelji i nastavnici žele plaćati članarinu i “visoke plaće” svojih čelnika? Zašto je važno i korisno sindikalno organiziranje?
“Na pitanje o visini plaća sindikalnih čelnika ne mogu vam dati odgovor jer ni meni nije jasan. Očito se radi o nedostatku socijalne osjetljivosti. Nekakav minimum poštovanja prema članovima koje zastupaju, a i cjelokupna situacija u društvu podrazumijeva svojevrsnu solidarnost koja, onima koji nas zastupaju, očito i nije od prevelike važnosti, ali nezahvalno je govoriti o tuđim plaćama iz moje perspektive.
Rezultat ovog štrajka najbolje će pokazati zaslužuju li oni tako visoke plaće ili još bolje – zaslužuju li uopće biti na čelu tako važne institucija kao što je sindikat. Sindikalno organiziranje od velike je važnosti, ali sukob između sindikata nešto je što nikome ne služi na čast, ponajmanje sindikalnim čelnicima, naročito zbog povećala pod kojim su u javnosti, ali i zbog članstva koje je samim tim razjedinjeno i razapeto između lojalnosti sindikatima i zajedničkog cilja koji je pred nama.”
Jeste li bili na nekoj od radionica na kojima je ministrica Divjak prezentirala Školu za život? Bilo je mnogo velikih riječi s njezine strane i velikih očekivanja o “revolucionarnim promjenama” u učionicama. Kako je startala Škola za život?
“‘Odradila’ sam sve zadatke u virtualnim učionicama Loomena. U početku je čak izgledalo zanimljivo. Sada, skoro godinu dana poslije, smatram to gubljenjem vremena. Prisustvovala sam svim savjetničkim posjetima koji su bili odrađeni upravo na onakav način kako nam rečeno da ne poučavamo svoje učenike. Nemotivirajuće, frontalno i suhoparno bez ikakvih korisnih informacija. Odnos mentora i moderatora prema nama, bio je docirajući i ponižavajući. O našem budućem radu s učenicima, poučavali su nas ljudi s nedostatnim radnim iskustvom u razredu, što je svakako frustrirajući osjećaj. Ovaj pokušaj reforme već sad je propao, samo to još nitko glasno nije izgovorio.
Stvarne posljedice ovog neuspjelog eksperimenta bit će dugoročne. Najgore od svega je to što novu priliku nećemo imati tako brzo. Ali mi smo nastavnici, prilično snalažljiva bića, navikli na sve moguće i nemoguće situacije pa tako i na ovu. I za kraj – mislim da je upravo ovaj pokušaj reforme bila kap koja je prelila čašu. Ni plaće ni sve ostalo. Ako je itko željno čekao promjene, onda smo to bili mi.
Onog trenutka kada je postalo jasno da su te promjene samo kozmetičke, cijela se stvar počela ljuljati. Sada se napokon srušila, a kolike će biti posljedice, teško je reći. Mislim da ćemo štetu zbrajati godinama. Upravo zato želim zahvaliti roditeljima i velikom dijelu javnosti koja nas je podržala. Mislim da su upravo oni bili presudni za uspjeh ovog štrajka. I ovom prilikom im poručujem – mi smo tu zbog učenika. Na njihovim se leđima ništa ne smije i neće prelamati, a sve prijetnje koje dolaze iz redova onih koji bi javnosti trebali umiriti – samo su prijetnje. Prijete upravo oni koji odavno nisu ušli u razrede pa im je potpuno stran pojam rada u razredu, odnos s učenicima i rješavanje problema”, zaključila je Šoić u razgovoru za Net.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
