Pad povjerenja u Crkvu: Na misama sve manje vjernika, no veza s desnicom jača

Vijesti 25. lis 201910:37 > 10:41
Podijeli:
Izvor: Unsplash (ilustracija)

U zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj se smanjio broj vjernika koji redovito prakticiraju vjeru, a posebno je došlo do drastičnog pada povjerenja u Crkvu kao instituciju, otkrilo je istraživanje kojega su proveli profesori sociologije Krunoslav Nikodem s Filozofskog i Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Prije dva desetljeća 62,8 posto ispitanika iskazivalo je povjerenje u Crkvu, 2008. godine 52,4 posto, a 2018. godine samo 38,4 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Broj onih koji nemaju baš nimalo povjerenja u Crkvu povećao se sa 5,1 posto 1999. na čak 20,8 posto 2018. godine, navodi se u istraživanju na temu ‘Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018. godine’ objavljenog je u najnovijem broju znanstvenog časopisa Društvena istraživanja. Istraživanje su proveli profesori sociologije Krunoslav Nikodem s Filozofskog i Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Smanjen je i udio vjernika koji tjedno pohađaju vjerske obrede, sa 31,4 posto u 1999. godini na 22,6 posto u 2018. godini. Manji je i broj onih koji idu na misu najmanje jednom na mjesec, sa 21,1 posto 1999. na 12,3 posto 2018. Istodobno broj onih koji ne idu na misu povećao se s 10,4 posto 1999. na 19,6 posto 2018. godine.

VEZANE VIJESTI

Odgovori na pitanje o molitvi Bogu izvan vjerskog obreda, vrlo su slični kao i 1999. godine. Lani se oko 40 posto ispitanika svakodnevno molilo Bogu, dok to nikada nije činilo njih 20 posto. Prije dvadeset godina svakodnevno se molilo 37,3 posto, a nikada 18,6 posto.

Osobna religioznost koju njeguje više od trećine hrvatskih građana i dalje stabilna kao i prije 20 godina. Religioznosti, i crkvenoj i osobnoj, u Hrvatskoj su i dalje sklonije žene kao i osobe s nižim stupnjem obrazovanja.

Rimokatolicima se 1999. smatralo 86,3 posto ispitanih, a lani ih je bilo šest posto manje. U istom razdoblju porastao je broj građana koji se ne smatraju pripadnicima nijedne vjere, s 11,3 posto na 17,9 posto. Više je i deklariranih ateista – 5,4 posto u odnosu na 2,9 posto koliko ih je bilo prije 20 godina.

Autori studije navode kako su crkvenoj religioznosti skloniji građani desne političke orijentacije, te zaključuju kako je došlo do jačanja veze između desne političke opcije i crkvene religioznosti, piše Slobodna Dalmacija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.