Mentalno zdravlje: Izolacija često dovodi do daljnjeg obolijevanja

Vijesti 10. lis 201915:21 > 15:30
Pixabay

Osobe s poremećajima mentalnog zdravlja moraju se integrirati u društvo u kojem će im biti omogućen ravnopravan život i rad, nasuprot izolacije koja često za posljedicu ima daljnje obolijevanje, istaknuto je u četvrtak na konferenciji o mentalnom zdravlju.

Voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja HZJZ-a Danijela Štimac Grbić upozorila je kako je u Hrvatskoj još uvijek jako visoka stopa hospitalizacije osoba s poremećajima mentalnog zdravlja, nasuprot preporučenog izvanbolničkog liječenja.

“U Hrvatskoj je boravak u bolnici dulji nego u većini europskih zemalja, a zadnjih godina bilježi se i velik porast oboljelih od depresije, njihov broj je čak udvostručen”, upozorila je Štimac Grbić.

Zabrinjavajućim je ocijenila to što čak 80 posto pacijenata na prvu hospitalizaciju dođe kroz hitni bolnički prijem, što znači kako im nitko ranije nije pružio adekvatnu pomoć.

Štimac Grbić smatra da pacijenti trebaju rješavati svoje probleme tamo gdje žive. Hrvatskoj je potrebna preorijentacija”, kazala je poručivši odgovornima – “tko ima cilj, nađe i put”.

Mentalno zdravlje treba integrirati u opće zdravstvene i socijalne usluge

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je na nerazvijenost sustava brige i podrške osobama s psiho-socijalnim teškoćama nakon bolničkog liječenja.

Podsjetila je kako je Svjetska zdravstvena organizacija još 2001. naglasila da se sve usluge mentalnog zdravlja trebaju integrirati u opće zdravstvene i socijalne usluge u zajednici.

“Zbog nepostojanja izvanbolničkog sustava liječenja i usluga u zajednici, koje bi predstavljale potporu samostalnom življenju i funkcioniranju, te nedostatka rehabilitacije dolazi do višestrukih hospitalizacija, stigmatizacije, gubitka radne sposobnosti i izdvajanja oboljelih iz zajednice”, kaže Slonjšak.

Psihoterapeutkinja Stana Stanić predstavila je iskustvo koje je stekla radeći u Trstu, gdje liječnici imaju otvoren pristup prema pacijentima, a zabranjeno je vezanje pacijenata. Mišljenja je kako bi se takva zabrana trebala proširiti i na druge ustanove za liječenje mentalnih bolesti.

Pozvala je na zatvaranje segregiranih ustanova i velikih psihijatrijskih bolnica, jer je rješenje u razvoju integriranih mreža usluga mentalnog zdravlja. Takav pristup, smatra, nije skuplji nego je samo potreban dobra organizacija.

“Zatvaranjem velikih bolničkih centara došlo bi do znatnih ušteda, a tim novcem bi se pacijente integrirati u bolje sustave”, poručila je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.