"Ako netko na graničnom prijelazu zatraži azil, samo mu kažu da se okrene"

Vijesti 02. lis 201918:04 > 18:36
N1

Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije u Newsroomu govorila je o stanju sustava azila u Hrvatskoj te o optužbama za navodno zlostavljanje i prisilno vraćanje migranata iz Hrvatske u BiH.

Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata Felipe González Morales jučer je izvijestio o prisilnom vraćanju migranata i tražitelja azila od strane hrvatske granične policije na teritoriju BiH?

“Smatramo da je funkcija Gonzalez Moralesa previsoka da bi se optužbe koje pristižu za Hrvatsku mogle i dalje ignorirati. On je potvrdio ono o čemu mnoge domaće i inozemne institucije upozoravaju već tri godine. Vidjet ćemo hoće li biti ikakvih promjena”, rekla je Sara Kekuš.

Felipe González Morales kaže da je ovakav pristup hrvatske policije jedan od katalizatora šverca ljudi?

“Naglasio je ne samo da ovakvo ponašanje ne odvraća ljude od pokušaja pristupa europskom teritoriju, nego da dovodi do bujanja kriminala. Mi upozoravamo – dokle god postoje granice i ljudima se niječe pravo azila, oni će se okretati krijumčarima kako bi došli do zemalja koje smatraju adekvatnima za pružanje zaštite.”

Mislite da nema potrebe za branjenjem granica?

“Mislim da potrebe za branjenjem hrvatske granice nema i mislim da branjenje nije pravi termin – jer nas nitko ne napada. Ljudima bi na graničnim prijelazima trebalo omogućiti traženje zaštite. Oni koji bježe iz svojih zemalja zbog okolnosti iz kakvih bježe nemaju vize i isprave koje bi im omogućile legalan ulazak. Treba im omogućiti da na bilo kojem prijelazu, pa i u dubini teritorija, zatraže azil”, kazala je Kekuš. 

Što se dogodi u praksi ako netko na graničnom prijelazu kod policajca zatraži zaštitu?

VEZANE VIJESTI

“Samo mu kažu da se okrene. Po onome što vidimo iz brojnih svjedočanstava, osim što se događaju nezakonita protjerivanja, ona su praćena i nasiljem. I sam povjerenik UN-a je potvrdio da to često uključuje premlaćivanje ljudi palicama, a to znači i da se ljudi skidaju do gola, da ih se bose vraća na teritorij BiH. Od srpskog Komesarijata za izbjeglice do nas su došle informacije u posljednjih nekoliko tjedana da se radi i o ozbiljnim oblicima torture. Kao što je slučaj mučenja maloljetnika elektrošokovima. Gonzalez Morales kaže da je problem i to što je na migrantskom putu najmanje 20 posto djece, a trećina ih je maloljetno i bez pratnje. Oni su najugroženija skupina. To su djeca koja nemaju adekvatnu pratnju roditelja ili staratelja, i izloženi su nasilju i zlostavljanju. U BiH, Hrvatskoj, ali i drugdje ne postoji adekvatno bavljanje tim skupinama”, kazala je Kekuš. 

Davor Božinović na ovakve izvještaje odvraća da je riječ o lažima?

“Čak je u petak rekao da je velika većina optužbi fake news. Mi se pitamo, ako je to velika većina, to onda znači da dokazano postoji manjina slučajeva nasilnog protjerivanja. Nas zanima zašto informacije o tome nisu došle do javnosti, zašto ne znamo za te slučajeve i zašto nitko nije sankcioniran.” 

Odgovor onoga tko misli da policajci postupaju kako treba bio bi vjerojatno da su provjerili informacije i da se ne događa ništa sumnjivo?

“Tako je, ali i dalje izostaje učinkovita istraga. Nje nema. Mi nismo informirani i vjerujemo da se one nisu dogodile.”

Angažirali ste se da biste ukazali na probleme ljudi u bezizlaznoj situaciji, no odnedavno vam je onemogućeno da radite na integraciji tražitelja azila?

“Već više od godine dana nemamo pristup prihvatilištu tražitelja azila, ali prilagodili smo se i integracijske aktivnosti provodimo van prihvatilišta. U našim i drugim prostorijama organiziramo aktivnosti, tečajeve jezika, informiramo ih o hrvatskom društvu i kulturi. Ipak, naši medijski istupi, bez obzira na to koliko dokaza stoji iza toga, pokazuju da ćemo i daje biti na udaru kao netko tko napada policiju, a mi pokušavamo pomoći da se u Hrvatskoj provodi vladavina prava i da se poštuju ljudska prava.”

Kakva je situacija s integracijom tražitelja azila?

“U Hrvatskoj nažalost i dalje ne možemo pričati o sustavu azila. Puno je napredaka bilo, ali ne možemo govoriti o adekvatnom uključivanju novopridošlih stanovnika u sve sfere društva. Dok se to ne promijeni nećemo moći tvrditi kako je integracija u Hrvatskoj uspješna. Tu su naravno organizacije civilnog društva koje rade sjajan posao, ali dok ne postoji jako kvalitetna suradnja svih državnih, lokalnih i civilnih aktera, to neće moći biti ostvareno”, poručuje Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.