Lalovac: HDZ i SDP moraju se dogovoriti o zdravstvu i mirovinama

Vijesti 22. ruj 201912:09 > 12:10
N1

Bivši SDP-ov ministar financija, Boris Lalovac, gostovao je u Točki na tjedan.

Komentirajući odluku Vrhovnog suda u kojoj se navodi da su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima (CHF), Lalovac je rekao da ministarstvo pravosuđa sada treba regulirati to pitanje, u slučaju da dođe do velikoga broja tužbi dužnika protiv banaka.

VEZANE VIJESTI

 “Ako 125 tisuća građana krene s individualnim parnicama prema sudovima, bojim se da će to opteretiti postupak. Imate problem procedure, nalazak odvjetnika, zakazivanje ročišta, mi još ne znamo kako bi to izgledalo na sustav pravosuđa i bilo bi dobro da se ministar pravosuđa na to referira”, rekao je Lalovac.

Istaknuo je da se radi o potpuno novoj situaciji i da je treba dobro sagledati kako bi se iznašlo najefikasnije rješenje.

Bivši ministar financija komentirao je i zakon o konverziji kredita u švicarskim francima, koji je donesen u vrijeme SDP-ove vlade, kazavši da se tim zakonom pogodovalo i bankama. “Godinu dana nakon što se napravila konverzija, banke su imale rekordnu dobit, sad vidimo da nude kredite po nikad povoljnijim uvjetima. Mislim da je situacija bila dobra i za banke i za građane”, rekao je Lalovac, dodavši da su uoči izglasavanja novog zakona banke crnim scenarijima plašile građane, ali da se to nije dogodilo.

“Dogodilo se upravo suprotno. Mislim da se također, ukoliko se realizira i ovaj dio s tužbama, na financijskom tržištu ništa neće dogoditi. Cjelokupni proces ide u korist potrošača. Mislim da hrvatski potrošači i svojim procesima pred europskim sudovima puno lakše mogu dobivati sporove, nego kad nismo bili dio tržišta”, rekao je Lalovac.

Govoreći o problemima s kreditima u švicarcima, Lalovac je komentirao i rast gotovinskih kredita, rekavši da se bilježi njihov strelovit rast, koji nije dobro kontroliran te da zbog toga može prijetiti ponavljanje sličnoga scenarija.

“Ako se tome pridodaju i dopušteni minusi po tekućem računu i drugi troškovi, penjemo se i na brojku od 50 milijardi kuna”, rekao je Lalovac u Točki na tjedan.

Što se tiče uvođenja eura u Hrvatsku, bivši ministar financija rekao je da misli da zemlja na to još uvijek nije spremna. “Građani se boje rasta cijena, boje se za cijene nekretnina. Svaki ulazak u takvu neku monetarnu uniju donosi povećanja cijena, a pitanje je hoće li poskupiti i hrana, a plaća ostane kaskati”, rekao je Lalovac, dodavši da strahovi građana jesu realni, ali da treba puno bolje i jasnije komunicirati da je uvođenje eura zapravo dobro i da će na taj način i u Hrvatskoj plaće biti prosjek i standard življenja građana Europske unije.

Komentirajući potez Vlade kojim je prihvatila sve zahtjeve sindikata oko mirovinske reforme, Lalovac je istaknuo da je dobro da se razgovara o toj vrlo važnoj temi.

“Prvo su rekli da će biti lom, i sad umjesto da kažu da su krivo izračunali, mi zasad još uvijek ništa ne znamo osim toga da se sve to prihvaća. Raditi do 67 godina, to su priče, ali na tržištu to ne stoji. Ljudi najbolje od sebe daju u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama. Radnici koji rade na istoku, u istočnim zemljama Europe, doslovno se “izraubaju” na poslu. I zamislite sad kad još čovjeku kažete da mora raditi do 67. i da će dobiti 20 posto od zadnje dvije tri godine”, rekao je Lalovac.

Dodao je da novca za mirovine ima za idućih četiri do pet godina, a da će se, ukoliko se dogodi prva sljedeća kriza, morati dobro zbrojati sve stavke i vidjeti kakvo je stanje. Istaknuo je i da nije isključeno da će se morati iznaći novi model mirovinskog sustava.

Što se tiče ukidanja poreza na dohodak mlađim radnicima, Lalovac smatra da se radi o populističkoj mjeri u kojoj se prema broju godina određuje hoće li taj netko plaćati dohotke. “Mislim da bi to poslodavac trebao određivati, jer ovako će doći do toga da netko tko ima manje godina i manje iskustva temeljem poreza ima bolju plaću od nekoga tko je u punoj radnoj snazi. Ovaj oblik diskriminacije po godinama mislim da nije dobar i da će stvoriti dodatnu konfuziju u sustavu poreza na dohodak”, rekao je Lalovac.

Nataša Božić svoga je gosta u studiju Točke na tjedan upitala što misli o svojim donedavnim stranačkim kolegama koji su prešli u Klub Milana Bandića. “Nisam ih nikad pitao zbog čega su prešli na drugu stranu, mislim da i oni sami moraju odgovoriti na takva pitanja. Osobno ja ne znam zbog čega su to učinili, ne zamjeram im, što ću im zamjerati, sami donose odluke, ali mislim da je to prevara građana koji su glasali za njih”, rekao je Lalovac, dodavši da se radi i o jednom obliku političke korupcije.

“Da je jedan prešao ili dvojica, ali ovdje se radi o desetak ljudi koji su prešli. Ako se ovo raširi, mislim da će se morati razmatrati o reformi izvođenja izbora. Ako se dogodi da to postane obrazac za oblik ponašanja u svim sljedećim izborima, onda mislim da je to ozbiljan problem”, rekao je Lalovac.

Jednako kao što govorimo o pitanju mirovina, i današnji modeli u politici koje imamo morat će se mijenjati za nekoliko godina, rekao je Lalovac.

Upitan za mogućnost velike koalicije HDZ-a i SDP-a, Lalovac je rekao da joj nije sklon iz više razloga. “Pogotovo jer bih potvrdio ove moje kolege koji su tako lako promijenili tabor. Vidimo u sustavu da se, dok ne dođe novi ministar, ne radi puno. Nema protočnosti kroz sustav i zbog toga se građani boje. Da te insittuicje funkcioniraju nevezano o tome tko je na vlasti, mislim da bi bio puno manji pritisak i puno bi se lakše vlade formirale”, rekao je Lalovac, dodavši da bi se HDZ i SDP morali dogovoriti o velikim reformama u sustavima poput zdravstva i mirovinskog sustava, jer to ne može proći bez dogovora dvije najveće stranke, a tiče se svih građana u Republici Hrvatskoj.

Na pitanje hoće li Davor Bernardić biti premijer ukoliko SDP ostvari pobjedu na parlamentarnim izborima, Lalovac je rekao: “Vjerujem da će imati mogućnost da sastavlja Vladu, a kako će u konačnici to izgledati, vidjet ćemo vrlo brzo.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.