Je li pozdrav "Za dom spremni" prekršajno djelo ili ne? O tome smo razgovarali s Ivanom Turudićem, predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu.
Jutarnji list je danas donio detalje presude kojom je Visoki prekršajni sud odlučio da je korištenje pozdrava Za dom spremni čak i u pjesmi Marka Perkovića Thompsona “Bojna Čavoglave” prekršajno djelo. Gost Teme dana u Novom danu bio je Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, s kojim smo razgovarali o toj temi, kao i o nekim drugim pitanjima koja se tiču hrvatskog pravosuđa.
Na pitanje što misli o odluci Visokog prekršajnog suda, je li to odluka koja će usmjeriti postupanje svih budući sudskih predmeta i postupanja policije u slučaju korištenja pozdrava Za dom spremni, rekao je kako je pročitao novine i vidio dio obrazloženja te da je “odluka je takva kakva jest, hoće li to biti obvezno za ubuduće za sve, za sva tijela prekršajnog progona zapravo, mislim da ne. Posve je moguće da drugo vijeće Prekršajnog suda u sličnoj situaciji donese drukčiju odluku”. Objasnio je da kako bi to bilo obvezno za sva vijeća Prekršajnog suda, važno je da se donese pravno shvaćanje, gdje se kaže da je pozdrav Za dom spremni, tko pozdravlja tim pozdravom, da je to prekršaj.
VEZANA VIJEST
Također je istaknuo kako su “stvari puno jasnije nego što se to predstavlja javnosti. Poklič “Za dom spremni” je ustaški pozdrav, mislim da više nitko ne poriče, pa čak i da je naša predsjednica shvatila da je to pozdrav koji nije dopušten, da to nije nikakav stari hrvatski pozdrav”. Naglasio je kako dok se ne donese ujednačeno pravo shvaćanje, sve se prepušta sudskoj praksi za koju treba puno vremena da se ujednači. Istaknuo je kako je sporna pjesma nastala 1991., a pravosuđu je bilo potrebno dugo, 28 godina da se iznjedri jedan pravni stav. “Mislim da to nije dobro i da to stvara pravnu nesigurnost.”
Naglasio je kako je i to “stav jednog vijeća, nije to stav svih vijeća kojih ima tko zna koliko”, te da neko drugo vijeće istog suda koje ne zauzima isti pravni stav može donijeti drugačiju odluku, “ali onda se mora održati sjednica odjela i donijeti pravno shvaćanje”. Treba dakle zauzeti jedinstven pravni stav.
Na pitanje koja su neka od najhitnijih problema s kojima se trenutačno bori hrvatsko pravosuđe, odgovorio je kako je problema puno, ali da je jedan od temeljnih problema “Zakon o kaznenom postupku je najhitniji problem, previše je kompliciran, previše sudaca je potrebno da se riješi često banalan problem. Naravno da to nije neki lijek koji će izliječiti sve boelsti, druge stvari su i Zakon o državnog sudbenom vijeću”. Istaknuo je kako je potreban i transparentniji izbor sudaca, a još jedan od problema predstavlja i činjenica da nemamo zakon o sudskim vještacima. “Percepcija javnosti o pravosuđu je jako loša”, ali ističe kako je ta percepcija stvorena na temelju iskustva. “Ako postupak traje 9 ili 15 godina, nikakva odluka nakon toga ne može biti pravedna. Nije rijetkost da se dogodi takva stvar. Imamo stotine predmeta koji traju dulje od 10 godina. Tako se stvara negativna percepcija.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
