Prije dva tjedna u Županji je pomrla sva riba, nadležni i dalje šute

Vijesti 01. srp 201912:48 > 13:08
ilustaracija

Županjski ribiči nisu još dobili službene rezultate analize uzoraka vode na Županjskim virovima, gdje je prije više od dva tjedna došlo do velikog pomora ribe.

Na upit Glasa Slavonije iz Hrvatskih voda odgovorili su da je uzorkovanje obavio Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije na Virovima, uzvodno od Lovačkog doma i na kanalu uz energanu uz most za pješake. U oba je uzorka, navode, izmjerena temperatura vode bila visoka, a zbog visokih temperatura i niskih vodostaja na vodotocima znatno pada vrijednost otopljenog kisika u vodi zbog čega dolazi do zijeva i uginuća riba. Navode da u tim uvjetima dolazi i do bujanja vodenog bilja, što dodatno smanjuje količinu otopljenog kisika u vodi.

Županjci su uvjereni da u ovom slučaju nije riječ o uobičajenoj prirodnoj pojavi i strahuju da su uzroci puno ozbiljniji. Poručuju da će učiniti sve da pravi uzrok zagađenja izađe na vidjelo.

Ribič i lovac Vladimir Katona pozvao je novinare i kategorički, kao neistinite, odbacio u medijima iznesene navode pojedinaca iz Hrvatskih voda iz Vinkovaca o tome “da su Virovi zapušteni, neodržavani i puni mulja.”

Upozorio je da sve upućuje na ekološku katastrofu, što će, ako se sumnje potvrde, imati velike posljedice na ekosustav, za čiju će sanaciju trebati puno vremena. Upozorio je i na golemo značenje Virova za Županjce.

“Najmanje polovina starog stanovništva Županje imala je stanove oko Virova, ondje su napajali stoku, lovili ribu, ondje su njihova djeca učila pecati, plivati i uživati u prirodi dok su stari obrađivali zemlju. Prije desetak godina Virovi su očišćeni, prošireni, dubina vode sada je oko 2,5 do tri metra, zavisi od područja. Prilikom izmuljivanja, u što sam se i osobno uvjerio, nailazilo se na izvore koji su podzemnom vodom izbijali i Virove “hranili” svježom vodom. Dio je dobivan i od površinske vode sustavom kanala od grada Županje”, pojasnio je Katona.

Virovi su uređeni i postali atraktivni, posebice za ribiče, i krenula su redovna poribljavanja. Ondje je bilo velikih primjeraka amura, šarana, štuke, bilo je puno babuške, crvenperke, karasa i ostalog životinjskog svijeta. Ondje su se legle patke, liske, barske koke, dolazile su čaplje, labudovi i domaće guske i patke. Izletište je postalo omiljeno okupljalište građana za Tijelovo.

“Kada sam nakon vijesti o pomoru ribe došao na Virove, bio sam jako iznenađen i zaprepašten razmjerima onečišćenja. Za mene je to ekološka, moralna i tragedija u svakom obliku. Virovi danas izgledaju žalosno, smrdljivo, prljavo, u njima nema više nikakvog života, u vodi se nalaze uginule zmije i žabe, guske i patke od okolnih stanara u vodu više nikako ne žele. Crna je kao izgorena pržena kava. Sigurno zbog nedostatka kisika”, ironičan je Katona. Kolika će šteta biti kod divljači, to će se, kaže, tek vidjeti.

“Od bistre fine zelenkaste vode danas imamo boju i vrstu vode koju ja osobno nisam još nigdje vidio, a ribič sam 58 godina i prošao sam puno toga. Imamo indicije i naznake da takva voda izlazi iz jednog obližnjeg pogona iz industrijske zone, svi je gledaju, istog je mirisa i boje kao i ona u Virovima. Mene podsjeća na amonijak, neki kažu da se osjeti sumpor. Ta voda odlazi u kanal koji se okolnim putem povezuje s Virovima. Ne možemo reći da je to isključivi krivac, ali imamo razloga sumnjati”, ustvrdio je.

Poručuje da je nedostatak kisika za Županjce paušalno objašnjenje i neprihvatljiv odgovor.

“Taj se kisik iz vode morao na nešto vezati, a koji su to elementi očekujemo odgovor”, ističe. Upozorio je na opasnost širenja onečišćenja na Bošnjačke i Otočke virove, Spačvu, Bosut, Savu…

Kazao je da se rezultati kemijske analize vode već predugo čekaju i vjeruje da će se i nadležne institucije malo više angažirati.

“Ako smo toliko nemarni da uništavamo ovu ljepotu i sve ono u što su ribiči i lovci, Grad i TZ Županje uložili i rada i novca, onda neka nam tako i bude. Sve ćemo zatrovati i onda tu života nema. Ako je profit jedan od razloga, onda hvala. Više volim prirodu nego da imam novca u džepu, a da nemam u čega pogledati”, kaže Katona.

Dodaje da smo prirodu naslijedili i moramo je znati čuvati.

“Nećemo dopustiti da se išta zataška, tražit ćemo nove analize i utvrđivanje odgovornosti”, ističe. Smatra da bi i Grad o tom pitanju trebao reagirati jer bez potpore Grada, udruge i pojedinci malo toga mogu napraviti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.