Gošća Dnevnika bila je komunikologinja i sveučilšna profesorica s Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinert Novosel. Komentirala je kandidaturu Miroslava Škore na predsjedničkim izborima, kao i poteze aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović oko objave kandidature za novi mandat.
Krenimo s današnjom kandidaturom, kandidaturom Miroslava Škore, jedan vrlo neobičan možda početak. Jedna kraća objava na njegovoj Facebook stranici, dakle bez nazočnosti novinara i kamera. Dakle, nije mu se moglo postaviti nikakvo pitanje.
Svatko bira neki svoj način. Miroslav Škoro nije nepoznat javnosti. Zato je on morao napraviti nešto što je efektno, što mu omogućuje da u vrlo kratkom vremenu zapravo pošalje ključne poruke, što je on jako dobro i učinio. On je vrlo vješt komunikator. Za razliku od drugih, on je sada u poziciji, recimo za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović, on se nalazi u poziciji izazivača, on mora na neki način izaći s nečim novim, s nečim što bi skrenulo pozornost, što bi dodatno motiviralo i privuklo biračko tijelo na koje on primarno računa i na taj način on sužuje manevarski prostor sadašnjoj predsjednici. Vidjet ćemo zapravo, mi još uvijek nismo čuli hoće li se ona na kraju kandidirati ili ne, ali kao što mnogi danas komentiraju – vrijeme joj pomalo istječe. Zašto je to za nju zabrinjavajuće? Zato što oni uglavnom su, recimo to tako, zvijezde određenog segmenta biračkog tijela, odnosno većine biračkog tijela koji ima taj središnji ili desni predznak. Iako se radi o funkciji koja upravo pretendira na to da bude zapravo na čelu svih građana zemlje, oni ipak imaju simpatije prvenstveno u ovom dijelu populacije. Miroslav Škoro i njegova pojava jest reakcija na nezadovoljstvo postojećim stanjem i u tom pogledu bi trebalo što objektivnije sagledati što on to zapravo želi i zašto se uopće kandidira. Dakle, on je jako dobro shvatio da je trenutačna pozicija, slično kao i u drugim dijelovima Europe, situacija u kojoj su političke elite na neki način izgubile kontakt s ljudima. Naravno, temeljem toga su izgubili i povjerenje ljudi. Doveli su do toga da ih ljudi ne doživljavaju više nekakvim svojim predstavnicima i svojom vlašću koja će se brinuti za njih. Dakle, ta jedna linija, taj odnos je potpuno izgubljen i u potpunoj mjeri narušen, da budemo precizni. I on upravo u tome vidi svoju mogućnost želeći sebe promovirati sebe kao narodnog predsjednika. On zapravo sam sebi oblikuje imidž. “Ja ću biti čovjek iz naroda, za narod, ja ću u tom smislu probati učiniti ono što je meni potrebno da bih mogao zaista nakon nekog vremena i pokazati određene rezultate”.
VEZANE VIJESTI
On je isto tako i najavio jačanje predsjedničkih ovlasti. Dakle, mi zapravo od razdoblja prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana nemamo nismo imali jaku poziciju, mijenjao se naravno Ustav, imamo Vladu kao glavnog igrača na političkoj sceni koja odlučuje o svemu. Međutim, Škoro ovdje najavljuje povratak na staro. Evo, vidjeli smo ovdje ove komentare s ljevice, mnogi to uspoređuju i s Aleksandrom Karađorđevićem, da zapravo želi imati velike ovlasti. Koliko je to uopće realno u Hrvatskoj, nakon svih ovih godina, neki kažu da je to nedemokratski korak unatrag? Može li ta njegova politika i ovo vrlo jasno određenje kako on vidi predsjednika države pasti na plodno tlo?
On je najavio da želi nagli zaokret. Jer da se ovako dalje nastaviti ne može. Vjerojatno pod tim podrazumijeva i ključne intervencije u ovlasti i funkcije predsjedničke za koje se on kandidira. On je očito procijenio da neke stvari nedostaju toj funkciji. Nije on nešto novo izmislio, mi to svi komentiramo kao nešto novo. Kad zapravo kažemo da predsjednička funkcija se može doživjeti kao ona koja pruža dovoljnu mogućnost da vi nešto i napravite, ako je znate pravilno iskoristiti. Jedno su formalne ovlasti, one možda i nisu dovoljno široke, ali u redu, onakve kakve jesu ako vi dobro znadete koristiti te ovlasti, vi zapravo možete funkcionirati sasvim dobro. Pitanje je osobnosti hoćete li vi to dobro iskoristiti, na pravi način, da se na kraju nešto negdje i vidi kao posljedica vaše intervencije ili ćete vi samo govoriti, a ne moći uopće pokazati jedan svoj vlastiti rezultat koji ste postigli.
Da, ali u javnosti se jedno vrijeme zapravo spominje mogućnost da se predsjednik, s obzirom na ovlasti koje ima svede na nekakvu mjeru normalnu, a to bi značilo zapravo da ga se bira zapravo u parlamentu kao u nekim državama, dakle da predsjednik zapravo bude jedna protokolarna funkcija, bez nekih pretjeranih ovlasti.
Ja bih rekla da se o toj promjeni arhitekture politike zapravo ne može ovako govoriti da bi se tu ipak trebalo ovo doživjeti kao neku incijalnu želju da se otvori razgovor o tome što bi se moglo napraviti da stvari funkcioniraju bolje. Meni se čini da je ovaj njegov prijedlog zapravo potaknut razočaranjem u inicijative građana koje završavaju kako završavaju. Dakle, signal se šalje – mi smo nezadovoljni, mi želimo da se nešto mijenja. Na kraju, ne mijenja se ništa. Više u tom smislu mi se čini da on pokušava nešto promijeniti. Međutim, ja smatram da bi trebalo apsolutno sjesti sa stručnjacima koji se zaista razumiju u te odnose moći kako se ne bi nauštrb želje da se udovolji ljudima, napravila neka nova konstrukcija i poremećaj koji bi mogao imati te neke autokratske elemente u sebi. Prema tome, ja ne mislim da je to možda Miroslav Škoro želio, ali zapravo bi se možda trebalo više pozabaviti ovom idejom koja stoji iza toga. Dakle, kako više osluškivati ljude, kako probati rješavati njihove probleme i to naravno ne odmah nazivati populizmom. Danas se etiketa populizma lijepi svemu i svakome. Svi su populisti koji osluškuju ljude, koji žele nešto na tom tragu riješiti. Stvar je zapravo da na taj način kad gledate kroz povijest bilo jako puno populista. U zadnje vrijeme ih je nepregledno puno, gdje god se okrenete svi su populisti uglavnom. Ono što treba razlikovati, to je zapravo briga da se konkretno rješavaju problemi ljudi, da se pritom bude realan, da se razumije i osluškuje biračko tijelo i da se to radi na jedan duži logičan period. To je ono što nije populistički. Populistički je kad podilazite na kratki rok, kad želite vi postati popularni, a zapravo znate da uopće to što ste obećali ne možete izvesti do kraja. Meni se čini da su ovdje možda dobre namjere jer Miroslav Škoro je osoba koja očito živi s narodom, sluša narod i zna što ga muči. On očito na tragu toga želi nešto promijeniti. Ja bih to doživjela i interpretirala kao početak razgovora upravo o tome kako raditi što efikasnije i kako doći do što boljih rezultata i na kraju kako taj referendum pravlno iskoristiti kao korektiv nekih problema u odlučivanju.
Da, ali na kraju ustavne promjene ne mogu se provesti bez dviju najjačih stranka – HDZ-a i SDP-a, koliko je meni poznato o tome se u ovom trenutku nije razmišljalo. Nabacivale su se neke ideje iz SDP-a, pa i doduše sam aktualni njihov kandidat Zoran Milanović smatrao je svojedobno da bi trebalo zapravo predsjednika birati u Saboru. Vratimo se još na aktualnu predsjednicu, spomenuli ste da zapravo ovo odugovlačenje joj ne ide u prilog. Nekako smo svi očekivali, a ona je i sama najavljivala najprije da će nakon europskih izbora odlučiti, odnosno javno piropćiti što je odlučila i ide li po taj drugi mandat. Sad je to prolongirala do 8. mjeseca.
Meni se čini, zapravo, možemo to samo nagađati. Dakle, nemamo nikakve dodatne informacije – da ona jest odlična kandidatkinja za ove europske funkcije, međutim da ona još uvijek smatra da ovdje još uvijek nije sve napravila onako kao što je mislila i da će se ona vjerojatno kandidirati. Zašto odgađa? Ne znam, njena je interpretacija da zapravo ne želi koristiti postojeći mandat kao neki dio kampanje u kojoj će stalno govoriti o izborima. Međutim da, vrijeme protječe, pojavljuju se novi kandidati, skreću pozornost na sebe i u jednom trenutku možete imati na kraju promašeni tajming. Da se uključite prekasno i da to ljudi interpretiraju nešto što se pojavilo zato što vam nešto drugo nije uspjelo. Dakle, kao rezervna opcija. To ne bi bilo dobro i u tom pogledu ljudi koji se zapravo za ovako jednu ozbiljnu funkciju, simbolički važnu funkciju opredjeljuju, trebalo bi na vrijeme reći koje su im namjere.
N1 pratite putem aplikacija za Android |iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.
