Bivši direktor Hrvatskih voda: Poplave se događaju

Vijesti 16. svi 201916:38 > 16:50
N1

Gost Newsrooma bio je bivši generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić. Pojasnio je koji su glavni izazovi kod poplava i koliko se njih moglo spriječiti ili ublažiti da se radilo po pravilima.

Ivica Plišić ističe da u slučaju posljednjih problema s vodostajima Mrežnice u Karlovcu treba uzeti i obzir činjenicu da su kuće blizu rijeka ili u poplavnom području kao što je slučaj sa naseljem Novo Čiče gdje su kuće građene bez dozvola.

Pojasnio je da je gradnja nasipa skup i dugotrajan posao. Za završetak radova nakon kojih bi Karlovac bio siguran od poplava treba gotovo milijardu kuna. “Problem je novac, ali i činjenica da je potrebno pet šest godina za ishođenje dozvola”, rekao je.

Otkrio je i da se sustav obrane od poplava u Karlovcu počeo raditi još prije rata i sada je više od 80 posto kuća zaštićeno, ali da je još 500 kuća ugroženo kod svake poplave. Objašnjava i da se nasip ne može brzo izgraditi jer je potrebno sabiti zemlju. “Zato su stari nasipi sigurniji od novih”, rekao je.

Otkrio je da boks barijere stoje tri milijuna po kilometru. “Znači tri kilometra u Karlovcu to je devet milijuna kuna”, otkrio je.

VEZANE VIJESTI

Kaže kako se svakodnevno ulaže u obranu od poplava, ali i dodaje da su za to potreban velika sredstva. Drugi problem su Hrvatskim vodama bili neriješeni imovinsko-pravni odnosi pa je pozdravio izmjene zakona koje omogućuju izvlaštenje.

Uoči pete obljetnice katastrofalne poplave na istoku zemlje baš se u ovim trenucima ojačavaju nasipi u Račinovcima i Rajevom Selu. Iako su planovi napravljeni još prije nekoliko godina tek se sada kopa jer, objašnjava Plišić, procedura traje. Za poplavu u Gunji prije pet godina kaže da su napravili sve što su trebali napraviti.

Dobra je vijest da nam je na raspolaganju 150 milijuna eura iz europskih fondova za zaštitu od poplava. Tvrdi da se svi kanali u ingerenciji Hrvatskih voda čiste i uređuju, problem bude kod kanala u gradovima koji ne čiste, a u nadležnosti su gradova.

Kod izgradnje nasipa najviše problema imaju sa zaštitom okoliša jer se ne dopuštaju veliki pomaci u prirodi. Ističe da zagrebački nasipi ne bi bili izgrađeni da se nisu napravili veliki pomaci u prirodi.

“Poplave se događaju”, zaključio je. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.