"Ne vjerujem da ćemo Komisiju birati zajedno s populistima"

Vijesti 15. svi 201920:01 > 20:08
Podijeli:
Izvor: N1

Uoči debate vodećih kandidata europskih političkih grupacija u Bruxellesu, koja će se prenositi na N1 televiziji od 9 sati, Petar Štefanić je u Pressingu ugostio predstavnike dviju vodećih lista za europske izbore u Hrvatskoj - HDZ-ovu Dubravku Šuicu i SDP-ovog Joška Klisovića.

Kako gledate na koncept vodećeg kandidata – kritike su došle i od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a odnose se na manjak legitimiteta i činjenicu da nema transnacionalnih lista?

Šuica: “Mislim da je dobar koncept jer se transparentno pristupa izborima iako nema transnacionalnih lista – protiv kojih sam glasovala u Europskom parlamentu jer smatram da još nismo na toj razini.”

VEZANA VIJEST

Hoće li se transnacionalne liste dogoditi u budućnosti?

Šuica: “Nisam sigurna da će to uspjeti jer želimo naše nacionalne države zadržati i želimo na našoj razini odlučivati. Mi, kao mala zemlja, članica smo velike Europske pučke stranke i na taj način puno svojih interesa možemo riješiti i regulirati – i to je razlog zašto se udružujemo u političke obitelji i to je način na koji Europski parlament funkcionira. Mislim da je dobro da građani znaju tko će sutra biti predsjednik Europske komisije.”

Izvor : N1

Je li koncept vodećeg kandidata, odnosno spitzenkandidata, davanje lica ovim izborima i što kažete na transnacionalne liste?

Klisović: “Mislim da to jest poruka, da se ljudi pokušaju vezati uz neka lica, no mislim da je koncept spitzenkandidata loš. Loš je zato što ima jedan nedostatak – bez obzira na to što se predstavljaju europskim građanima, predsjednika Europske komisije bira Europsko vijeće, prije toga ide u Europski parlament na ‘hearing’ – ne biraju ga građani Europe. Kada bi ga građani Europe birali, nakon ovih debata, onda bih ja čvrsto stao uz taj koncept. Nisam siguran da su transnacionalne liste dobre za Europski parlament. Nismo zreli za tu fazu. Ali sam siguran da smo zreli za fazu da građani Europe biraju spitzenkandidata, odnosno predsjednika Europske komisije. Time bi mu dali legitimitet, time bi on bio u boljoj poziciji da brani zajednički europski interes.”

Šuica: “Ja nisam za taj koncept jer predsjednik Europske komisije ima tako ogromne ovlasti. Što je onda s povjerenicima Europske komisije. Oni bi trebali na isti način imati legitimitet u tom slučaju.”

Arhitektura Europskog parlamenta bi se mogla značajno izmijeniti nakon ovih izbora?

Šuica: “Sve će ovisiti o izborima na nacionalnoj razini, zato je bitno da građani Hrvatske ozbiljno ovo shvate i izađu na izbore. Nadam se da će prevladati mainstream politika, da će EPP ponovno biti najveća stranka. EPP, S&D i ALDE će imati većinu. Ja moram reći ponovno što su za mene populisti – oni koji obećavaju ono što ne mogu izvršiti.” 

#related-news_0

Klisović: “Predviđa se i da će socijaldemokrati i pučani pasti s brojem mjesta. Pučani imaju 217 mjesta, predviđa se da će pasti za oko 60 mjesta. Mi imamo 186, oko 40 mjesta ćemo pasti. I onda je pitanje hoćemo li biti u stanju, zajedno s liberalima, napraviti Komisiju samostalno. Ja vjerujem da hoćemo. Populisti rastu, pogotovo desni populisti, idu čak do 20 posto, ako se zbroji u svim državama. Ukoliko ne budemo mogli samostalno sastaviti Komisiju, morat ćemo pustiti populiste. Ali sam ulazak populista u Europski parlament može utjecati na ton rasprava i politika koje vodi Europska unija. Sve ovisi o tome hoće li pučani, da bi zadržali svoje biračko tijelo, otići još više u desno. Hoće li socijaldemokrati otići još više u lijevo i napustiti mainstream politiku. Ili ćemo se, kao mainstream stranke, još čvršće povezati.”

Izvor : N1

Šuica: “Vjerujem u rast populista, ali ne vjerujem da će imati toliku snagu. Ima još dovoljno prostora na spektru sredine. Ne vjerujem da ćemo Komisiju birati zajedno s populistima.”

Osvrnuli su se i na Antonija Tajanija.

“Kada bi slučajno ponovno bio kandidat za predsjednika Europskog parlamenta, ne bih ga nikad podržala”, kazala je Dubravka Šuica.

Klisović je HDZ-u prigovorio što njihovi eurozastupnici nisu tražili ostavku, već ispriku. Tajani se ispričao, ali, tvrdi Klisović, nije priznao da je pogriješio.

Ima li skepse oko kanidata pučana?

“Što se tiče odnosa u smislu Komisije, naš kandidat je potpuno jasan – Franz Timmermans. Za pučane nisam siguran kako stvari stoje. Manfred Weber je njihov vodeći kandidat, no čini se da nije prihvatljiv mnogima unutar EPP-a i široj desnici. I tu se nameće sada Michel Barnier, pregovarač za Brexit”, kazao je Klisović.

“Nema skepse. Weber je, za razliku od Timmermansa koji je izabran aklamacijom bez protukandidata, sa 79 posto pobijedio kolegu iz Finske, što znači da ima maksimalnu podršku svih pučana.” 

Okoliš je velika tema debate u Bruxellesu – na domaćem terenu se o tome baš i ne raspravlja?

Klisović: “SDP je to pitanje stavio na stol, ali drugi nisu bili zainteresirani. Ta tema je na stolu, ali interesa drugih političkih stranaka – nema. Mi imamo konkretne prijedloge u smislu zaštite okoliša i održivog razvoja.”

Šuica: “Ne bih se složila. Bila sam članica Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane i itekako smo se bavili tim temama. jako nas zanima održivi razvoj, posebno kad se radi o turizmu. Međutim, činjenica je da se pribjegava temama koje su domaće, više nego europskim temama. Ali to nije samo u Hrvatskoj, to je u svakoj zemlji. Jer ovo nisu izbori za 12 europarlemantaraca, ovo su izbori i za regionalnu, lokalnu, nacionalnu vlast – pa onda tek za europsku.”

Što je po vama ključno pitanje u ovoj kampanji za europske izbore?

Klisović: “Ključno pitanje je ujednačavanje uvjeta rada i minimalnih plaća u Europskoj uniji. Ujednačavanje mirovina u Europskoj uniji. Pravilno oporezivanje unutar EU-a, uključujući uvođenje poreza na digitalne usluge, na financijske transakcije, čime bi se generirao dodatni novac za socijalne programe unutar Europske unije. Ključno pitanje je i održivi razvoj i ciklična ekonomija. Predlažemo da se Pakt za rast i posao pretvori u Pakt za održivi razvoj jer se procjenjuje da bi 900.000 radnih mjesta trebalo otvoriti u smislu zelene tranzicije Europske unije do 2030. godine. Preko dva milijuna radnih mjesta do 2050. godine. Zalažemo se da konkurentnost ne bude isključivo na cijeni rada radnika – nego na istraživanjima, inovacijama i umjetnoj inteligenciji.”

Šuica: “Bavimo se temom sigurnosti. Važan nam je ulazak u Schengenski sporazum, ali i ulazak u eurozonu, naravno – kad ispunimo uvjete.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram