Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksanadar Tolnauer pozvao je pripadnike nacionalnih manjina, koji u nedjelju po peti put biraju manjinska vijeća i predstavnike, da izađu na izbore, poručivši im kako je to "izuzetno važno" da bi se njihov glas čuo u sredinama gdje žive.

“Izuzetno je važno da pripadnici nacionalnih manjina izađu na nedjeljne izbore, za svakog je manjinca važno da participira na području na kojem živi, da ima uvid i mogućnost utjecati na odluke koje se donose, ako ništa drugo da se njegov glas čuje”, poručio je Tolnauer u izjavi za Hinu. “Imamo mogućnost uključiti preko pet tisuća ljudi u lokalne i regionalne samouprave”, istaknuo je predsjednik Savjeta uoči izbora na kojima manjinska vijeća može birati oko 254 tisuće pripadnika nacionalnih manjina, a predstavnike njih oko 14 i pol tisuća.

Vlada je raspisala izbore za 515 manjinskih vijeća i za 144 predstavnika, no za sve njih ovlašteni predlagatelji, a to su manjinske udruge i birači, nisu predložili kandidate, pa će se u nedjelju birati članovi ‘samo’ 352 vijeća i 109 predstavnika, sveukupno njih 461.

Na opasku da su očito ‘zakazali’ ovlašteni predlagatelji, Tolnauer uzvraća kako je “pitanje tko je tu zakazao”. “Člankom 24. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici manjina mogu imati vijeća i predstavnike, dakle, na njima je da ocijene je li im interes da na nekom području imaju vijeća, to nije obveza”, objašnjava.

‘Manjinski izbori’ prvi su put održani 2003. godine, nakon što su institucije manjinskih vijeća i predstavnika unesene u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Upitan tko je zakazao što su ti izbori i nakon 16 godina, koliko se održavaju, velika nepoznanica, Tolnauer odgovara kako se “može reći da smo zakazali svi”. Osim što manjine nisu predlagale kandidate za sva vijeća i predstavnike na koje imaju pravo, trebalo je, kaže, i dosta vremena da se ta savjetodavna tijela prihvate u lokalnoj i regionalnoj samoupravi kao njihov sastavni dio, a što mnogi ni danas ne akceptiraju.

Kad je riječ o iskustvima s terena u radu manjinskih vijeća i predstavnika, kaže da su ona različita. “Ima primjera jako dobre prakse kao što su Zagreb, Rijeka, veći centri, Istra i nije stvar samo u financijskom dijelu, iako je jasno da se sredstva moraju osigurati. Postoji i nešto drugo, a to je prihvaćanje tih tijela kao sastavnih dijelova lokalne samouprave. U nekim su sredinama ta tijela odigrala ulogu povezivanja s njihovim matičnim zemljama, uspostavljeni su kontakti u gospodarstvu. Ima jako puno sredina, a to su, na žalost, obično postkonfliktni krajevi, tamo gdje je bilo ratnih sukoba, tamo ima problema”, navodi predsjednik Savjeta.

Upitan shvaćaju li sami pripadnici nacionalnih manjina pravu ulogu vijeća i predstavnika, odgovara “ne, ne svi”. “Ustavni zakon je napredan, ali nakon 17 godina, koliko je prošlo od njegova donošenja, na području lokalne samouprave manjina trebalo bi izvršiti izmjene u smislu toga da ni danas dio vijeća i vijećnika ne zna ulogu, miješaju se ingerencije udruga i vijeća”, objašnjava Tolnauer i dodaje kako je “to vrlo jednostavno, udruge predlažu vijeća, a odgovarate onome koji vas je birao”.

Pohvalio je sve vlade što su sa Savjetom, a preko Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine, u svim županijama organizirale edukaciju. “I dalje radimo na tome, radili smo je i pred ove izbore, no vijeća se mijenjaju i na žalost još uvijek nismo dovoljno educirani ni mi iz manjina”, kaže. Naglašava pritom kako su “priznavanje i participacija manjina jedan od ključnih uvjeta njihove zaštite u svim demokratskim zemljama, a Hrvatska to jest”. “Da bi sudjelovanje pripadnika manjina u upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika bilo u skladu sa standardom, mora biti djelotvorno”, kaže Tolnauer i dodaje kako će se to postići samo edukacijom manjina, ali i lokalnih, regionalnih vlasti. Vlada je, kaže, tu dosta napravila, no slab je odaziv lokalnih vlasti.

Ne slaže se s ocjenama da loša izlaznost na sve dosadašnje ‘manjinske izbore’ dovodi u pitanje njihovu legitimnost. “Ne dovodi u pitanje legitimitet, ali dovodi u pitanje percepciju što je to loša izlaznost, vrlo se olako daju sudovi o izlaznostima”, kaže predsjednik Savjeta pa napominje da bi, ako se već uspoređuje izlaznost na ‘manjinske’ s ostalim izborima trebalo imati na umu da se na ‘manjinskim’ glasuje na manje biračkih mjesta, da su teže dostupna starijoj populacijii. “Kad bi se izvlačila srednja vrijednost, na prošle je izbore izašlo 13, 6 posto pripadnika manjina, što je, uzmu li se u obzir uvjeti, izvrsna izlaznost”, tumači Tolnauer.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine navodi i kako za provedbu ‘manjinskih izbora’ treba oko 25 milijuna kuna. “Demokracija uvijek ima svoje troškove i u njoj se ništa ne može preskakati”, poručio je.

Pripadnici nacionalnih manjina, njih gotovo 254 tisuće, u nedjelju će birati članove vijeća nacionalnih manjina, a njih oko 14 i pol tisuća predstavnike nacionalnih manjina. Članove vijeća birati će 14 manjina, predstavnike njih 20.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.