Kineske investicije u državama Europske unije u zadnjih su deset godina naglo porasle, a Europska komisija (EK) u nedavno je Kineze nazvala "sistemskim rivalom" i "strateškim konkurentom".
Europska unija uvela je i novi mehanizam nadzora nad stranim investicijama, kako bi mogli reagirati procjene li da strane investicije mogu naštetiti sigurnosti zemljama članicama.
Prema izvještaju EK-a, trećina ukupne EU imovine u rukama je stranih kompanija, a 9,5 posto kompanija u Europi ima vlasnike sa sjedištem u Kini, Hong Kongu ili Makau. U usporedbi s 2007. godinom kada je taj udio iznosio tek 2,5 posto riječ je o značajnom rastu, iako je ukupno u kineskim rukama još uvijek razmjerno mali dio europskog biznisa. Usporedbe radi, na kraju 2016. godine, Amerikanci i Kanađani kontrolirali su 29 posto kompanija u EU.
Kineska su ulaganja u Europi svoj dosadašnji vrhunac dosegla 2016. godine kada su iznosila 37,2 milijarde eura, nakon čega je uslijedilo usporavanje.
No, gdje Kinezi najviše investiraju? Iako su nedavni posjet velike kineske delegacije popratile i vijesti o bujanju kineskih ulaganja i ambicija u Lijepoj našoj, prema analizi Rhodium grupe, Hrvatska nije ni u prvih deset država u koje Kina najviše ulijeva svoj kapital. Od 2000. do 2018. godine najviše su uložili u najveće europske ekonomije poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Francuske. Na ljestvici top 10 našle su se i Nizozemska, Finska, Švedska, Portugal, Španjolska i Irska.
Pritom Kinezi, prema prošlogodišnjoj analizi Bloomberga, u svom vlasništvu drže, ili imaju vlasničke udjele, u četiri europske zračne luke, šest pomorskih luka te 13 nogometnih klubova.
Ipak, ne smije se zaboraviti ni novi veliki kineski program Put svile, poznat i kao Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” u sklopu kojega Kinezi planiraju velike investicije u europsku infrastrukturu kako bi se ojačale trgovinske veze između Kine i Europe. Na tom se putu našla i Hrvatska pa Kinezi tako ulažu u Luku Rijeka, nizinsku prugu Rijeka-Karlovac, spominju se ulaganja i u zračne luke, a nije zgorega podsjetiti ni da upravo Kinezi grade Pelješki most, iako se on doduše uglavnom financira iz fondova Europske unije.
Ulažu Kinezi i u naše susjede, pa tako grade ceste i željeznice u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. Dodatno, Crna Gora je, kako je Novac.hr izvijestio ranije ovog tjedna, kao garanciju za povrat kredita za izgradnju dijela autoceste Bar-Boljari kineskoj Exim banci dala dio svog državnog teritorija. Budući da Crna Gora ima sve manje mogućnosti za vraćanje tog kredita, nije nevjerojatna opcija da doista i ostanu bez dijela državnog teritorija pa se u tom kontekstu mogu shvaćati bojazni oko olakog ulaska u partnerstva s Kinezima. Naime, taj se primjer često navodi kao upozorenje europskim zemljama da budu iznimno oprezne pri sklapanju ekonomskih sporazuma s Kinom kako u konačnici ne bi pale u “dužničko ropstvo”, prenosi Novac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
