Matić: Zbog nerada Ministarstva okoliša gradonačelnici imaju problem s otpadom

Vijesti 03. tra. 201915:09 > 15:19
Podijeli:
Izvor: Petar Glebov/PIXSELL/Ilustracija

Predsjednik Zelene liste Nenad Matić u srijedu je na konferenciji za novinare ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike prozvao Ministarstvo da nije ozbiljno radilo svoj posao prije zatvaranja 27 odlagališta otpada u gradovima i općinama, zbog čega sada ti gradonačelnici i načelnici imaju problem s otpadom.

Nenad Matić rekao je da se iza zatvaranja 27 odlagališta otpada “krije nerad i ne proaktivna politika Ministarstva zaštite okoliša i energetike”, jer je najjednostavije donijeti odluke o zabrani, preporučiti što se treba napraviti, a ne poduzeti niti niz aktivnosti niti sastanaka na vrijeme kako ljudi na terenu ne bi imali problema.

Matić je podsjetio da je u pregovorima s Europskom unijom definirano da Hrvatska mora određena odlagališta otpada zatvoriti, ali se niz godina nije ništa radilo, niti pripremalo, nego je tek u studenome donijeta odluka da se ta odlagališta zatvaraju od Nove godine, kada se shvatilo da rok ističe 31. prosinca 2018. godine.

“Da je Ministarstvo ozbiljnije radilo svoj posao, onda bi ono već dvije godine pripremalo teren, postupno zatvaralo odlagališta i dogovaralo kuda da se taj otpad dalje odvozi. Umjesto toga, oni su se sjetili u studenome i donijeli odluku koja stupa na snagu 31. prosinca, a uopće nisu pripremili jedinice lokalne samouprave za to i sada tih 27 gradova i općina imaju problem”, kazao je Matić.

Rekao je da je od tih 27 gradova i općina, u njih 10 na vlasti HDZ te da i njihovi gradonačelnici i načelnici također imaju ozbiljan problem što napraviti.

“Cijela poanta je da je to dogovoreno puno prije, da se znalo za to, ali da se naprosto iz kabineta samo’ razrezalo’, odredilo rok, a vi se na terenu snađite”, kaže Matić.

Istaknuo je kako su ti gradovi i općine imali premalo vremena da nađu neka druga rješenja, a odlukom je preporučeno gdje bi se otpad trebao odlagati i da dogovore odlaganje na drugim mjestima.

Matić je kazao da ima problema tamo gdje su iste stranke na vlasti. Kaže da Ministarstvo u pripremi te odluke nije sjelo s gradonačelnicima i dogovorilo da naprave niz aktivnosti kako bi u donošenju odluke o zatvaranju odlagališta svima bilo jasno što treba učiniti.

Rekao je da su Ministarstvo i njegove inspekcije “zažmirili na dva-tri mjeseca” i pustili da se i dalje proces odlaganja otpada odvija, mada su donesene odluke o zabrani, ali da sada šalju inspekcije, prvo će napraviti kontrole, a nakon toga će ići i kazne.

Tvrdi kako inspekcije nisu bile aktivne jer od 141 aktivnog odlagališta otpada, samo se u 52 odlagališta otpad mjeri, iako bi po zakonu to trebala raditi sva odlagališta.

Također, Matić kaže i kako niz jedinica lokalne i regionalne samouprave nije donijelo planove gospodarenja otpadom i da inspekcije niti tu ne rade svoj posao, niti preventivno, ali niti da ih kažnjavaju.

Matić je kazao i kako Ministarstvo nije apsolutno ništa učinilo nakon zabrane izvoza otpadne plastike od 1. siječnja 2018. u Kinu, pa tvrtke koje ju od komunalaca preuzimaju “to masno naplaćuju 500 do 1000 kuna po toni”.

“Umjesto da konačno otvori burzu sekundarnih sirovina, Ministarstvo čeka uspavanu Hrvatsku gospodarsku komoru ili privatnike da to učine. Umjesto da zajedno s Obrtničkom komorom sredstvima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potakne razvoj hrvatske reciklažne industrije, ministar promatra kako se pojedinci bogate izvozom plastike u strane cementare”, rekao je Matić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram