Iako je do Domovinskog rata jedrenjak Jadran bio upisan u flotne liste hrvatskih luka Crna Gora godinama odbija vratiti ga Hrvatskoj. Ukradenu imovinu Crna Gora sada pokušava zakamuflirati plavom zastavom NATO-a.
Pozivajući se na državne izvore, crnogorski mediji najavljuju kako će školski jedrenjak “Jadran”, koji Hrvatska smatra svojim neprijepornim vlasništvom, i ove godine isploviti u međunarodne vode po Mediteranu, i to pod službenom zastavom NATO saveza umjesto državnom zastavom Crne Gore.
Prošlogodišnje isplovljavanje “Jadrana” iz Bokokotorskog zaljeva do Malte i sidrenje u tamošnjoj luci La Valletta rezultiralo je diplomatskom notom Hrvatske i malteškim vlastima i službenoj Podgorici.
Crna Gora godinama odbija dogovor oko povrata jedrenjaka koji je od porinuća davne 1933. u Hamburgu sve do zadnjeg rata bio upisan u flotne liste hrvatskih luka. Ni pobratimstvo dviju država u istom vojnom savezu nije pomoglo razriješiti spor definiran svojedobnim sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ: štoviše, ukradenu imovinu Crna Gora sad pokušava zakamuflirati plavom zastavom NATO pakta, piše Slobodna Dalmacija.
Stručnjaci za međunarodno pomorsko pravo izražavaju sumnjičavost prema utemeljenosti korištenja NATO zastave u međunarodnoj plovidbi “Jadrana”, nazivajući takvu situaciju pravnim unikumom.
Izvori u MORH-u koji se bave ovom problematikom tvrde da je vjerojatno posrijedi jeftin igrokaz crnogorskih vlasti koje za dozvolu korištenja NATO-ove zastave na jarbolu “Jadrana” najvjerojatnije nisu zatražili privolu nadležnih instanci Sjevernoatlantskog saveza.
Podsjećaju da je hrvatska strana Crnoj Gori svojedobno dala više nego velikodušnu ponudu: da pristanu da školski brod “Jadran” uđe na hrvatske flotne liste i bude naše vlasništvo, a zauzvrat bi im se dalo neograničeno pravo na školovanje crnogorskih vojnih i civilnih kadeta.
Iz Podgorice je nuđeno mutant rješenje s podjelom vlasništva nad brodom između dvije države, što je također politički izum koji dosad nikad i nigdje nije evidentiran u analima međunarodnoga prava. Na brodovima se primjenjuje princip eksteritorijalnosti, što znači da ih se tretira sastavnim dijelom tla zemlje pod čijom zastavom plove.
Crnoj Gori 85 posto brodovlja i opreme bivše SFRJ
Crna Gora je u vojnom proračunu bivše SFRJ sudjelovala s oko 2,5 posto, a nakon raspada savezne države domogla se čak 85 posto nekadašnjeg njezina brodovlja i opreme. Ministarstvo obrane Crne Gore u proteklom je desetljeću rasprodalo većinu plovila i naoružanja nekadašnje flote JRM-a te prema neslužbenim procjenama uprihodilo više od 200 milijuna eura.
Prema izračunima MORH-a, bilanca ukupne vrijednosti vojne imovine koju prema sukcesijskom sporazumu potražuje Hrvatska iznosi oko 10 milijardi dolara, od čega nam Crna Gora duguje dvije milijarde, a osam milijardi Srbija.
Deklarativni pomaci hrvatske diplomacije
Vlasništvo nad “Jadranom”, čija je povijest ispisana isključivo u hrvatskim lukama i pod hrvatskim zapovjednicima, nadilazi puko imovinsko pitanje i zadire u sferu naše pomorske časti i tradicije.
Hrvatska diplomacija dugo je eskivirala poduzimati ikakve radnje na tragu aktivne borbe za vlasništvo nad slavnim jedrenjakom, no zadnjih su godina evidentirani makar deklarativni pomaci.
Najprije je zbog diplomatske note sa Zrinjevca 2017. godine otkazano planirano krstarenje “Jadrana” iz Kotora do Venecije, vjerojatno u strahu da će brod biti zaplijenjen ako uđe u hrvatske teritorijalne vode. Prošlogodišnji izlet na Maltu s crnogorskim kadetima prošao je ipak bez većih problema, usprkos protestima iz Zagreba.
Upućeni tvrde da je aktualni ministar obrane Damir Krstičević po pitanju vraćanja hrvatskog vlasništva nad “Jadranom” učinio puno više nego mnogi njegovi prethodnici i da sigurno neće odustati od ovoga broda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
