Predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović pozvao je u srijedu Vladu da povuče "štetan i sramotan" prijedlog Zakona o Državnom uredu za reviziju jer se njime HNB stavlja u povlašteni položaj u odnosu na druge subjekte revizije. Komentirao je i Zakon o Ini.
Upitan da komentira Zakon o Ini, o kojemu bi Sabor trebao glasovati u podne, Ivan Lovrinović kaže je da je to pripremanje terena da se nekome pogoduje.
“Bijedno je zadovoljiti se time da Hrvatska zadržava mogućnost da dva člana uprave imenuje, ali bez prava glasa. Dakle oni mogu tamo sjediti, slušati, prenositi ministarstvu i Vladi što se tamo događa. To su poslovi doušnika, žbirova”, kaže Lovrinović.
“To je politički triler, primjer najvećeg političkog klijentelizma i političke korupcije u Hrvatskoj. Ako bi zbog ičega trebalo otvoriti Goli otok, to je zbog takve političke korupcije.”
Dodaje i da se na primjeru Ine najbolje vidi “nastupa li neka Vlada suverenistički ili sluša druge”.
“Mi jednostavno imamo slugansku Vladu, ne samo ovu, već i prije. Što nama netko ima naređivati kada je riječ o gospodarskim interesima”, pita se Lovrinović.
“Štetan i sramotan zakon stavlja HNB u povlašteni položaj”
“Prostor za djelovanje Državne revizije u HNB-u je bitno smanjen i sužen i potpuno je nejasno što bi ona tamo radila kada se kaže da ona ne može analizirati i revidirati ono što je već napravila komercijalna revizija”, upozorio je Ivan Lovrinović na konferenciji za novinare.
Smatra da bi Državna revizija trebala analizirati financijske izvještaje i materijalno-financijsko poslovanje, organizaciju rada, zakonitost radnih odnosa, javnu nabavu, upravljanje pokretninama i nekretninama, investicijama i plaćama, a ne treba se i ne smije miješati u vođenje monetarne politike.
“Ovim se prijedlogom zakona HNB stavlja u privilegirani položaj. Ako Državna revizija radi profesionalno i standardizirano u svim drugim institucijama, zašto se pravi poseban okvir za reviziju HNB-a, i to u krajnje suženom opsegu, koji je potpuno nejasan”, pitao je Lovrinović.
Ustvrdio je kako je riječ o “igrokazu kojim se građanima žele zamazati oči iluzijom slanja Državne revizije u HNB”.
Podsjetio je da se svaka institucija kojoj Državna revizija uputi prigovor mora o tome očitovati, dok HNB ne bi imao takvu obavezu jer se samo kaže da se “može očitovati”.
Također, takvim se rješenjem degradira Državna revizija jer se prednost i važnost daje komercijalnoj reviziji, a riječ je o jednoj od rijetkih institucija koja funkcionira kako treba.
Lovrinović je ustvrdio kako je prema istraživanju Ekonomskog instituta iz Zagreba HNB proglašen najnetransparentnijom središnjom bankom u Europi, a istodobno ima najveći stupanj autonomije, bez adekvatnog nadzora.
“U 2017. godini HNB je ostvario gubitak u poslovanju od dvije milijarde kuna, u prvom polugodištu 2018. gubitak od 1,8 milijardi kuna, a vjerojatno je isti gubitak u drugom polugodištu, dok se udio HNB-a u vanjskom dugu Hrvatske popeo na oko dvije milijarde eura, što je posebno apsurdno jer HNB raspolaže s oko 17 milijardi kuna deviznih rezervi”, kaže Lovrinović.
Upozorio je kako se više od sto rukovodećih funkcija u HNB-u ne bira na javnim ili internim natječajima, nego o njima izravno odlučuje guverner HNB-a, što je jedan od najvećih primjera klijentelizma u Hrvatskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
