Kovač: Hrvatski model suradnje s vjerskim zajednicama može biti izvozni proizvod

Vijesti 07. velj 201908:17 > 08:17
N1

Gost Novog dana bio je bivši ministar vanjskih poslova, saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač.

Jučer je u Saboru bila žustra rasprava oko revizije Vatikanskih ugovora i vi ste bili sudionik. Zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh rekao je da ti ugovori ne mogu biti trajna obveza jer su lihvarski. Jesu li lihvarski?

“Pa te riječi kolege Beusa potvrđuju moju tezu, a ona je da se radi o jednom propagandnom činu uoči izbora za Europski Parlament. Kolege u GLAS-u i HSU-u izgleda nemaju drugu temu, žele polarizirati društvo i u ovom trenutku idu s ovakvom temom. Bili su nažalost nedovoljno promišljeni. Ja sam gledao obrazloženje zaključka koji je Sabor trebao donijeti i ako slijedimo misli gospođe Mrak Taritaš, to je slabo pripremljeno. Sljedeći put se trebaju više posvetiti tome. To je jedan čisti propagandni čin, nedovoljno promišljen, nedovoljno pripremljen. Drago mi je da se s ovako lošim uratcima kolege razotkrivaju.”

Sociolog i bivši veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko kaže da bi ureviziju trebali ići, ali ta za to trebaju biti zainteresirane obje strane, za što su, kaže, šanse veoma male.

“Gospodin Maštruko je iskusan diplomat, bio je zastupnik u Saboru i to HNS-a, bio je veleposlanik. On je rekao ono što je jasno, to je čin koji je kompleksan, iziskuje pristanak obiju strana i dugotrajan je. To ne ide preko noći. Političke volje za tako nešto u Hrvatskoj nema. HDZ je protiv toga, ja osobno sam protiv toga. Smatram da je ovaj model suradnje s vjerskim zajednicama pozitivan, to je nešto čime se možemo ponositi u svijetu, to ne govori samo ljudi koji su katolici. To nije samo otvaranje pitanja suradnje s Katoličkom crkvom, nege suradnje sa svim vjerskim zajednicama. Ovaj model funkcionira i smatram da kao takav može biti neka vrsta eksportnog proizvoda u Hrvatskoj.”

Je li gospodin Maštruko onda populist?

“Ne on je bio precizan, rekao je da to nije realno. O se može politički angažirati, ali ponavljam, to je jedna manjinska pozicija u Hrvatskoj. Očito je sklon reviziji, ali svjestan je da nema većine u Hrvatskoj i  da to iziskuje i pristanak druge strane, što trenutno niej slučaj. Ponavljam, ovo je propagandni čin. Ja to razumijem, ali tu nema ništa.”

VEZANE VIJESTI

Nege druge zemlje krenule su u reviziju?

“Gdje? U Španjolskoj je došla na vlast koalicija socijalista, počelo se govoriti o tome, pa se to sleglo. Puno se priča napamet. Ja sam jučer slušao kolege u Saboru i razne kvaziargumente i bio sam razočaran. U Italiji postoji obveza svakog poreznog obveznika dati svoj doprinos, isto je u Španjolskoj – imate obvezu. U Njemačkoj imate crkveni porez kojeg se možete odreći, postoje i dotacije države, imate imovinu KC-a, isto tako i donacije vjernika i građana. Govori se puno napamet, a nemaju nažalost koelge mnoge prave informacije.”

Spočitnuli ste vašoj prethodnici Vesni Pusić da su bili u Vladi i da su mogli pokrenuti reviziju.

“Imali su tada većinu u Saboru. Puno toga su kolege mogle napraviti, nisu napraviti ništa po tom pitanju. Sad su se probudili iz zimskog sna i žele to iskoristiti za izbore. Kolege tada uopće nisu govorili o tome, nitko nije govorio o reviziji na nekakav konkretan način. Kada su imali mogućnost to pokrenuti, nisu. Ka ni Vlada Ivice Račana od 2000. do 2003. Sve je to politika, sve je to legitimno, ali ja se zalažem za ozbiljnost prema ovakvim stvarima. Neka budu malo bolje pripremljeni.”

Je li onda paradoks da hvarski biskup Palić govori o vjerskoj nepismenosti, da sekularizam ulazi u kuće?

“Ja sam bio u Dubrovniku na misi, slušao sam pozorno biskupa Palića, kojeg izuzetno cijenim, i to je bila jedna vrlo zanimljiva i živahna propovijed u kojoj je on upozorio na to da kršćanstvo gubi ukorijenjenost u europskim društvima i da ta opasnost postoji i u Hrvatskoj, što je legitimno s te pozicije. U Hrvatskoj su vjerske zajednice odvojene od države, imaju pravo izražavati svoja stajališta.”

No je li paradoksalna izjava o vjerskoj nepismenosti?

“Ono što je gospodin biskup rekao je nešto što je činjenica. Činjenica jest da na području zapada, na području našeg kontinenta kršćanstvo ima sve manje utjecaja, to se posebno vidi u zapadnom dijelu našeg kontinenta. Govorio je i o Hrvatskoj, ali najviše o Europi.”

Je li moguće da se promijeni model plaćanja Crkve, da bude kao u Njemačkoj, da građani odluče žele li plaćati ili ne.

“Naš model u Hrvatskoj funkcionira, to je direktno financiranje države. Ako govorimo o primjeru njemačke, ima više načina financiranja. Možete deklarirati da ne želite platiti taj porez, ali to nije jedini način financiranja crkve, nego država i direktno plaća. Imate i ugovor 14 saveznih država sa Svetom Stolicom po raznim pitanjima. Tu se u Njemačkoj oko 20 milijardi eura isplati za Evangeličku i Kartoličku Crkvu, od države direktno.”

Zašto ne bi mogao postojati model da oni koji se ne deklariraju kao vjernici ne plaćaju taj poret?

“Mi sada imamo model koji funkcionira.”

Za koga?

“Za Hrvatsku. Političke volje u Saboru nema, nemate većinu za reviziju Vatikanskih ugovora, smatramo da ih ne treba mijenjati, odnos je dobar. Vjerske zajednice, pa tako i ona katolička se osjećaju dobro i neka se tako nastavi. Otvarati ovaj model znači otvarati model suradnje i s drugim vjerskim zajednicama. Mi smo u Hrvatskoj po pitanju suradnje s vjerskim zajednicama egzemplarnim. Uspostavili smo model koji je dobar, koji uspostavlja jednu ravnotežu i mir.”

Zašto i drugačiji ne bi mogao funkcionirati?

“Mogli bi ljudi igrati nogomet bez kopačka pa ne igraju tako.”

O unutarstranačkim izborima u HDZ-u nije bilo govora

Jutarnji list doznaje iz kuloara da bi se unutarstranački izbori u HDZ-u mogli održati već najesen?

“Ja vam mogu samo reći da se o unutarstranačkim izborima ne odlučuje u hrvatskom tisku, diskutira se na strnačkim tijelima. Postoji statut, postoji odredba da se najkasnije mjesec dana prije isteka mandata moraju održati izbori i toga se ja držim. Ja sam legalist. Nikakve formalne, a ni neformalne rasprave nije bilo.

Biste li na takvim izborima vi bili protukandidat Andreju Plenkoviću?

“Svaki član HDZ-a koji podmiruje svoje obveze može birati i biti biran.”

Isključujete li mogućnost da budute produkanditat?

“Sve u svoje vrijeme, sad nije pitanje unutarstranačkih izbora. Kad budu raspisani, mnogi kolege će se za nešto kandidirati.”

Hoćete li biti na listi HDZ-a na izborima za Europski parlament?

“ja o tome ne razmišljam, ja se bavim nacionalnom politikom i želim da HDZ bude najjača snaga u Hrvatskoj, da promijeni Hrvatsku i da omogući svakome da dostojanstveno živi.”

Kako komentirate kandidaturu Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe? jeste li vi htjeli biti HDZ-ov kandidat?

“Otkud vam to? Ja samo znam da postoji službena kandidatkinja Vlade RH. U lipnju ove godine su izbori, nakon toga ćemo biti pametniji.”

Jeste li vi željeli biti kandidat?

“Ja nisam ništa želio jer ja nisam kandidat, ja sam čovjek, nacionalni političar i želim djelovati da se Hrvatska promijeni na bolje.”

Novi CRO Demoskop pokazuje pad rejtinga najvećih stranaka.

“Pa gledajte, to su sad ankete dva i pol mejseca prije izbora za EP. Prava anketa će biti izbori. Ovo sada uvažavam, mnogi su razočarani, nezadovoljni, žele i traže više, imaju pravi. Ali za mene su pravi odraz stanja izbori. Vidjet ćemo kako stoje stvari.”

Mislite li da HDZ uspijeva dovoljno iskoristi situaciju na ljevici i krizu u SDP-u?

“Ono što je za HDZ dobro, a za Hrvatsku i oporbu loše je da nemamo dovoljno kvalitetne ljude u oporbi. To se vidi i u ovom pokušaju pokretanja pregovora o reviziji. To nama u HDZ-u i meni osobno olakšava posao, ali sam kao građanin nezadovoljan. HDZ je dovoljno snažan s obzirom na opciju koja je prva iza nas. Volio bih da oporba bude kvalitetnija i da ima bolje materijale kad ide na megdan nama u Sabor.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook| Instagram.