"Nasilje je kao korov, svugdje je, u školi, među djecom, nastavnicima"

Vijesti 29. sij. 201913:13 > 30. sij. 2019 14:51
Podijeli:
Izvor: Srednja.hr

U školi, među učenicima, među nastavnicima, ma u cijelom društvu nasilje je prisutno i došli smo do kritične točke kada moramo početi djelovati protiv njega. Više kao upozorenje nego kao konstataciju istaknuli su ovo sudionici ovotjedne tribine Kazalište i mladi u organizaciji Srednja.hr i ZKM-a.

“Kod djevojki je to većinom verbalno nasilje, otvaraju se grupe na Facebooku protiv pojedinih djevojki ili ih se izbacuje iz društva i virtualnih grupa”, opisuje Josipa, učenica 2. razreda Škole za medicinske sestre Vrapče u Zagrebu. “Na Snapchatu izlazi svašta, svakakve reklame, svakakve fotografije. A kada nastupe problemi ne traže pomoć”, istaknula je.

Robert, učenik 2. razreda Industrijsko strojarske škole Zagreb priznaje kako mu često dođe da pomogne osobi koja trpi nasilje, ali ne zna kako. 

Josipa i Robert u jednu ruku mogu se smatrati sretnicima. U njihovoj školi našlo se nastavnika koji su napravili onaj “dodatni korak za svoje učenike” i pokrenuli programe koji daju rezultate.

Izvor : Srednja.hr

Mirjana Kozina profesorica je u Školi za medicinske sestre Vrapče. “Svakodnevno svjedočimo nasilju i moramo raditi da to spriječimo. Klub medijatora preventivni je program. Visoka razina nasilja i pad općih vrijednosti osjeti se i u školama”, upozorava profesorica.

Medijacija je proces, od 40 nastavnika u njezinoj školi 20 posto je prošlo edukaciju o medijaciji. “Učenici su pokazali veći interes nego nastavnici”, priznaje profesorica Kozina dok objašnjava princip medijacije.

Cilj im je njegovati vršnjačku medijaciju, educirati učenike koji onda educiraju mlađe generacije. “Zatim učenici postaju ti koji mogu zaustaviti sukobe”, zaključuje profesorica. 

Josipa priznaje da je ponekad bilo teško petkom nakon sedmog sata pronaći volju i ostati u školi, ali i da je bilo zanimljivo. “Program je za pet. Pomogao mi je da lakše prepoznam nasilje i primijenim medijaciju”, otkriva Josipa.

Priča kako njezina prijateljica koristi hranu kako bi privolila sukobljene strane da krenu u medijaciju jer ih na prvu odbace kao medijatore i ne žele s njima razgovarati. Ističe kako je i njima kao medijatorima program podigao samopouzdanje, posebno sada kada imaju priliku prenijeti znanje nižim razredima. 

VEZANE VIJESTI

Sara Čorak, pedagoginja je u Industrijsko strojarskoj školi Zagreb. Ponosno ističe dva programa koja su osmislili. “Tko zapravo pobjeđuje” program je prevencije kockanja kod mladih. Program “Budi muško – mijenjaj pravila” se također pokazao uspješnim. U njemu bivši nasilnici predaju učenicima.

I Robert je prošao kroz taj program. “Lakše je tako razgovarati, najviše mi je ostalo u sjećanju kako su sada već bivši nasilnici govorili da su osjećali krivnju jer su bili nasilni. Sada kada vidim da nekoga verbalno zlostavljaju stanem na njegovu stranu” ispričao je na tribini.

Koliko je problem nasilja raširen i koliko se ni djeca ni roditelji ponekad ne snalaze najbolje opisuje socijalna pedagoginja s Hrabrog telefona Maja Vukmanić Rajter.

“Zovu nas roditelji djece iz nižih razreda, oni imaju osjećaj da su došli do zida i traže savjet jer ne vjeruju institucijama. Prije učitelja i škole zovu Hrabri telefon. Zatim nas zovu srednjoškolci i adolescenti”, opisuje Vukmanić Rajter i poziva sve koji trebaju pomoć da im se jave svaki radni dan od 9-20 na telefon 116 111 ili na chat svaki radni dan od 17-20 sati.

Sada je već 12:05

Svi sudionici tribine koji rade u školama slažu se da je “pet do dvanaest” odavno prošlo. 

“Nasilje je kao korov, možda se prije ranije trijebilo i bile su druge metode, ali danas je nasilje svugdje, u školi, među djecom, nastavnicima, u cijelom društvu. Blizu smo kritične točke, moramo priznati da imamo problem i onda ga sustavno rješavati”, apelira profesorica Kozina i dodaje da su svi fokusirani na obrazovnu, a odgojna komponenta ide “onako usput”. 

“Za prevenciju nemamo sustavnu podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja. Svi se prave, sve je ok, ali uistinu ništa nije u redu. Trebamo pomoć Agencije za strukovno obrazovanje i ministarstva, a dobijemo je od civilnog društva, tj. Foruma za slobodu odgoja. Koga da nazovem u ministarstvo? Nikoga!”, emotivno je profesorica Kozina objasnila kako se osjeća.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovaraju da su upoznati s programima medijacije koji se već dugi niz godina provode u brojnim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Ističu da se udruge mogu javiti na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava, a da se i svaka škola može javiti Ministarstvu i zatražiti financiranje preventivnog programa. “Ovakve programe mogu poduprijeti i jedinice lokalne samouprave”, podsjeća Ministarstvo u odgovoru na naš upit. 

Izvor : Srednja.hr

‘Pravilnik 26’

Na tribini bez kritike nije prošao ni prijedlog Pravilnika o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju.  

Ivana Ćosić Pregrad, psihologinja iz Zagrebačkog psihološkog društva, kaže da ga u žargonu zovu Pravilnik 26.

Najveća je zamjerka što pravilnik stavlja naglasak na mijenjanje ponašanja djeteta, a ne uzima u obzir okruženje i okolnosti u kojima se dijete nalazi.Treba rano početi s prevencijom i edukacijom svih sudionika. Potrebno je više edukacije i osnaživanja nastavnika”, istaknula je.

Iz resornog Ministarstva priznaju da su dobili veliki broj komentara na Nacrt Pravilnika. “U tijeku je analiza svih komentara, razmatranje mogućnosti i opravdanosti prihvaćanja pojedinih stručnih prijedloga, te priprema odgovora. Uvažit će se sva kvalitetna rješenja”, uvjeravaju u Ministarstvu. 

Stručno osoblje može pomoći i djeci i nastavnicima

Jedna socijalna radnica istaknula je na tribini da smo prenormirana zemlja. “Što možete učiniti kada zatrpate nastavnike koji nemaju dovoljno vještina za rješavanje ovakvih problema”, zapitala se i dodala kako naglasak mora biti na tome da se pomogne nastavnicima da se nose s time.

Škole u Hrvatskoj su u problemu jer na 316.565 učenika u osnovnim školama dolazi 378 psihologa. U srednjim školama na 159.698 učenika dolazi 194 psihologa i psihologinja. Ministarstvo obrazovanja podsjeća da je i dalje na snazi Vladina Uredba o zabrani zapošljavanja, ali i nastavljaju da svaka osnovna škola ima zaposlenog barem jednog stručnog suradnika i to pedagoga ili psihologa.

Ipak, krajem prošle godine kroz mjeru Pripravništva angažirano je 176 stručnih suradnika u 176 školskih ustanova koji će raditi tri godine. Pohvalili su se i kako su dobili odobrenje za zapošljavanje 500 stručnih suradnika kroz ovu mjeru.

Imamo programe, imamo li volje?

Samo na ovoj tribini sudionici su imali priliku čuti iskustva o tri projekta koja su usmjerena na smanjenje nasilja. Psihologinja Jasenka Pregrad, podsjetila je kako je program “Stop nasilju među djecom” koji je prepoznao i UNICEF u školama u kojima se provodio smanjio nasilje za 50 posto i zlostavljanje za 2/3. 

#related-news_0

Pitali smo i resorno ministarstvo razmišljaju li o uvođenju programa koji je izašao i izvan granica Hrvatske. Ističu da je u Povjerenstvo za izradu Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama uključena i predstavnica UNICEF-a Hrvatska. Spomenuto Povjerenstvo imalo je prvi sastanak ovaj ponedjeljak.

Pred njima je zahtjevan zadatak. Moraju osmisliti novi pravni okvir, projekte koje treba provoditi u školama i izvan škola kako bi se osvijestila nulta tolerancija na nasilje i razviti mehanizme prevencije nasilja, te osigurati sustavnu podršku učiteljima, učenicima i roditeljima, što podrazumijeva i međusektorsku suradnju.

Spremnost za suradnju na rješavanju ovog problema pokazali su i sudionici tribine Kazalište i mladi u organizaciji Srednja.hr i ZKM-a. Oni žive nenasilje, a to je u društvu u kojem se nasilno ponašanje institucionalizira na najvišim razinama vlasti, putem medija, kroz odgoj i društvene mreže, istinski izazov. Ali ne i razlog da se bilo tko obeshrabri na putu izgradnje zrelog nenasilnog društva u kojem se raspravlja argumentima, a ne šakama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.