"Nema ništa sumnjivo ni čudno zbog mojih sastanaka s predstavnicima Knightheada"

Vijesti 11. sij. 201911:56 > 12:41
Podijeli:
Izvor: N1

Gost N1 studija uživo bio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Ugledni mjesečnik The Banker dodijelio vam je dva priznanja za proteklu, 2018. godinu – za najboljega europskog guvernera i najboljega centralnog bankara u globalnim razmjerima.

“Mislim da je takva jedna nagrada, pogotovo kad ide u malu zemlju, nešto što je zasluga i svih ljudi u HNB-u i onda naravno i zemlji Hrvatskoj kao takvoj, koja je očito u tom području očito isto radila nešto dobro. To je još jedna potvrda da dobro radimo svoj posao.”

Jedna od stavki u obrazloženju priznanja je i stabilizacija javnih financija. Kakvo je sada stanje u Hrvatskoj?

“Situacija je sada vrlo dobra, bitno bolja nego što je bila prije globalne krize. Do 2008. Hrvatska je rasla visokim stopama, ali temeljem zaduživanja. Dana imamo nešto nižu stopu rasta, no ona je zdrava jer se događa u uvjetima razduživanja. To je jedna situacija koja Hrvatsku čini otpornijom na buduće usporavanje. Znamo da ekonomija ide u ciklusima, sada smo u usponu, a kada dođe taj pad, dočekat ćemo ga spremniji nego prije. A bankovni sustav u Hrvatskoj je sigurno jedan od najstabilnijih u Europi.”

Tko je sve za to zaslužan? Vlada često ističe da radi dobro, da brinu o javnim financijama i provode reforme. Vi često ističete da nedostaju upravo strukturne reforme?

“Imamo dvije stvari. U dobrom smjeru definitivno idu makroekonomski pokazatelji – fiskalna i monetarna politika. Što se tiče strukturnih reformi, imamo nekih poz pomaka, ali Hrvatska i dalje zaostaje za usporedivim zemljama, i dalje ima cijeli niz strukturnih stvari koje se trebaju napraviti. One se opet odnose na cijeli niz područja, tu je poslovna klima, prevelika, ponekad i kontradiktorna regulacija. Strukturna reforma nije jedna stvar, tu je cijeli niz propisa i bitno je raditi na svima njima.”

Vlada je najavila novih 300 mjera koje bi poduzetnicima trebale uštedjeti 600 milijuna kuna. Vjerujete li da će se to dogoditi?

VEZANE VIJESTI

“Od onoga što smo prije vidjeli, ovo najviše obećava.”

Je li prekasno?

“Imate staru kinesku poslovicu: najbolje vrijeme za posaditi drvo je bilo prije 20 godina, drugo najbolje vrijeme je sada. Imate cijeli niz reformi koje će biti potrebno provesti u javnoj upravi, u pravosuđu. Vidi se da u svim tim stvarima zaostajemo za prosjekom Europske unije. Bilo što što se radi na tom području je dobro. Kombinacijom fiskalne i monterne politike ovakva stopa rasta se ne može više povećavati, ona mora dalje rasti svim ovim reformama.”

The Banker vam je nagradu dao i zbog Agrokora, navode da ste prije te krizne godine smanjivali izloženost banaka prema tom poduzeću. No kod nas na račun vaše uloge ima i kritika, neki kažu da ste “žmirili na jedno oko”.

“To ne stoji, to može reći samo netko tko ne razumije što je radila i što su ovlasti HNB-a, a to je nadzor banaka. Tih pet godina se nije pričalo, osim što se u financijskom krugu znalo da to radimo. da smanjujemo izloženost banaka, ne samo prema Agrokoru, nego i onom što se zove rizik Agrokora. To nije bio lak posao, ali smo ga, mislim, napravili jako dobro. Ono što se događalo drugdje, u drugim dijelovima sustva nema veze s HNB-om.”

Vaša uloga u cijeloj priči vezana je uz Knighthead. Zašto i zbog čega ste sastajali s tim ljudima prije nego su oni angažirani u Agrokoru?

“To je sasvim normalan dio mog posla. Sastajem se s više od stotinjak investitora, potencijalnih kreditora. Jedan od njih je bio Knighthead, koji je u Agrokoru igrao značajnu ulogu. Oni su predstavljali jednog od dva najveća kreditora Agrokora, budući da su, prvi put kad sam se našao s njima, rekli da u tom trenutku konsolidiraju 40 plus posto vlasnika obveznica, drugi put 50 plus.”

Jesu li vam to dokazali?

“Nisu dokazali niti me zanimalo jer nisam imao konkretan posao u toj priči, nego sam ih uputio na Vladu i upravu Agrokora.”

Zašto niste komunicirali te sastanke?

“Jer ne komuniciram ni sve ostale sastanke. To je stvarno moj svakodnevni posao. Još manje jer HNB formalno nije bio uključen u Agrokor. Kad sam shvatio tko su što su, uputio sam na one s kojima mogu raditi i na koncu su završili kao kreditor Agrokora. Tu nema apsolutno ništa što je sumnjivo, što je čudno…”

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa bavilo se time…

“Ne znam što bi tu bio sukob interesa. U čemu? Ja sam brinuo za financijsku stabilnost zemlje, za javni interes. Agrokor je firma prema kojoj su hrvatske banke izložene bile 10 milijardi kuna. Moj posao je da brinem o tome, moj posao je da pričam s njima, da znam što će se dogoditi, da znam što će biti s bankama, da pripremam mjere.”

Bavite se i uvođenjem eura, kad će Hrvatska poslati pismo namjere?

“Ne mogu još reći, ali ga sada pripremamo. Rekao bih u prvoj polovici ove godine. U kojem mjesecu, ovisi o razgovorima s našim europskim partnerima. Čim se svi složimo oko toga sadržaja onda ćemo poslati pismo, nećemo žuriti.

Kad će građani kune zamijeniti eurima?

“Datum nije nešto o čemu govorimo, najlakše je da govorimo o putu. Moramo poslati to pismo, onda se uvjeti u tom pismu moraju zadovoljiti, tu su preduvjeti za tečajni mehanizam, onda se ulazi u tečajni mehanizam, recimo 2020. godine i onda u tom tečajnom mehanizmu moramo provesti dvije godine i zadovoljiti određene kriterije. Ako ih zadovoljimo, ulazimo u eurozonu. To je proces koji traje najmanje četiri godine.

Prema nekim anketama manje od 50 posto Hrvata želi euro. Anketa HNB-a pokazuje da je to ipak više od polovice građana?

“Ankete su jako osjetljive na to kako postavite pitanje. Mi smo direktno pitali jeste li za uvođenje eura – 51 posto bio je za, 37 protiv i 12 nije znalo. Mi ćemo tu anketu raditi svakih šest mjeseci i, naravno, radit ćemo kampanju da objasnimo ljudima što znači uvođenje eura. Nadamo se da će se ta potpora povećati. Mi imamo vrlo euroizirano gospodarstvo: većina štednje je u eurima, većina kredita je u eurima, ljudi su čak navikli i razmišljati u eurima.”

Neke je strah da će im se povećati krediti, da će narasti cijene.

“To su neutemeljni strahovi, to se neće dogoditi. To će biti i zadaća kampanja, to objasniti. Kredit će biti kakav je bio, a cijene neće rasti drastično. Drugdje je to bilo oko 0,23 posto, to je bila stopa inflacije. To nije nešto zbog čega bi ljudi trebali biti zabrinuti. Inflacija i stvari će se događati, imali mi euro ili ne.”     

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram