Nasilje u školama: Geneza problema je zanemarivanje odgoja

Vijesti 12. pro. 201807:54 > 08:05
Podijeli:
Izvor: Pixabay (ilustracija)

Učitelji i profesori pitaju što se još treba dogoditi kako bi se napad na učitelje u zakonu tretirao kao napad na službenu osobu? Je li u slučaju čakovečkog profesora i dvojice učenika zakazao sustav? Ima li u školama više nasilja nego što se prijavljuje? Priprema li se nastavnike za ovakve situacije?

U Otvorenom HRT-a gostovali su: Sanja Horvatić, savjetnica u kabinetu ministrice znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta, Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske, prof. dr. sc. Dubravka Miljković, psihologinja i pedagoginja, prof. dr. sc. Renato Matić, sociolog i Dario Topić, maturant zagrebačke Prve gimnazije.

Hitrec smatra da ravnatelj nije imao puno mogućnosti: “Mi se nalazimo u teškoj situaciji u školama. Imamo pravilnik o pedagoškim mjerama i ako ih učenici dobiju te ako se roditelji žale, mnoge od tih mjera padnu jer imaju formalnih propusta. Na taj način škole vrlo često odustaju od pedagoških mjera prema učenicima. A ravnatelj je mogao samo dati opomenu pred otkaz i otkaz”.

Maturant Topić tvrdi da nasilje nije ničiji izbor.

VEZANE VIJESTI

“Nisi nasilnik rođenjem pa tako ni naši prijatelji i kolege nego je to stvar nekog problema. Nasilje kad se dogodi nekome postaje cool, faca je u razredu ako je nešto rekao profesorici. Čak u početku dobiju potporu društva ili zajednice. Nasilje počinje iz šala i pošalica u kojima drugi učenici ne vide veliku opasnost. Kad je manjak stručnih službi i kad nitko to ne sasiječe u korijenu, kao malo su nemirniji – dok ne eskalira. Dva tjedna suradnje s profesorom je dovoljno da procijenite je li to netko tko se postavi s autoritetom ili tko zna vješto komunicirati te će zaobići svaki mogući sukob ili je to netko tko ima manjak autoriteta. Ja bih to nazvao jednom urođenom vještinom. Jedno je sjajno znati matematiku teorijski, a drugo je biti nekakav pedagog. Jako često zaboravljamo kod škole da je to odgojno-obrazovna institucija. Puno više stavljamo na obrazovanje iako je odgojno prva riječ”, rekao je.

Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta tvdi – geneza problema je zanemarivanje odgoja.

“Postavlja se pitanje tko se bavi primarno odgojem u našim školama. Imaju li nastavnici dovoljno vremena da se bave odgojem s obzirom na cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje moraju realizirati. Društvo koje ne ulaže u odgoj kasnije ulaže u penološke ustanove, ulaže zapravo u policiju i druge institucije države. Nama je odgoj kao takav nažalost podređena pojava s obzirom na obrazovanje. U RH slijedimo trendove u EU: svaka treća, peta, n-ta žena će doživjeti neki oblik nasilničkog ponašanja u svojem životu, svaki n-ti brak se raspada, što se događa u medijima. Škola danas, dijete danas, društvo danas, mediji danas nisu isti kao prije 30-, 40 godina. Pitanje je koliko, oni kojima je primarno bavljenje odgojem i obrazovanjem, imaju snage i odgovornosti da shvatimo da je odgoj nadređena pojava obrazovanju. Odgoj i obrazovanje, namjerno naglašavam redoslijed, odgoj i obrazovanje ne mogu i ne smiju biti trošak ove države. To je njena najbolja investicija. Kad to zapravo shvatimo svi mi koji se bavimo odgojem i obrazovanjem tada ćemo moći napraviti selekciju na fakultetima i birati najbolje od najboljih koji će moći provoditi preventivne programe”, rekao je Opić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter | Facebook | Instagram