Konferencija na 70. rođendan UN-ove deklaracije: Bez ljudskih prava nema ni mira

Vijesti 10. pro. 201815:18 > 15:26
Podijeli:
Izvor: Davor Puklavec/PIXSELL

Ljudska prava i mir ne mogu jedno bez drugoga i zato je više, a ne manje ljudskih prava put za smanjenje rizika od sukoba, rekli su u ponedjeljak u Zagrebu govornici na konferenciji održanoj u povodu 70. godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Prvi sveobuhvatni instrument zaštite prava čovjeka donesen je 1948. u Parizu na dan 10. prosinca koji Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold obilježava kao svoj dan u spomen na Nobelovu nagradu dodijeljenu postumno glavnom tajniku UN-a čije ime nosi, a on je poginuo radeći na izgradnji mira, rekao je u uvodnoj riječi dekan institucije Joško Klisović.

“Bez mira nema ljudskih prava i obratno”, rekao je prodekan Visoke škole Goran Bandov u uvodnoj riječi Međunarodne konferencije na temu ‘Budućnost mira’.

“Više, a ne manje ljudskih prava vodi manjim rizicima od sukoba”, istaknuo je Ivan Šimonović, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Kao pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava i voditelj Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava u New Yorku od 2010.-2017. Šimonović je istaknuo da je pad poštivanja ljudskih prava prvi signal da se nešto loše događa i sukobi mogu slijediti unutar država i među njima.

O tome govore podaci da se broj žrtava u sukobima zadnjih deset godina povećao deset puta, a istodobno slabila su ljudska prava.

Posljednjih godina rastu podjele u društvu, pada tolerancija na različitost i multilateralnost, jača nacionalna isključivost, upozorio je.

Ovladavanje medijima i raspirivanje straha

U drugome treba pronaći ono što je vrlina, prihvatiti njegovu različitost, iako je možda ne razumijemo, rekao je Bandov jer “miru nema kvalitetne alternative”.

Jedino jamstvo za mir je liberalna demokracija, smatra bivši premijer Zoran Milanović, danas predsjednik Diplomatskog vijeća škole Dag Hammarskjold.

Neovisno sudstvo, neovisna akademska zajednica i slobodni mediji preventivni su faktori liberalne demokracije i čim se jedan uruši, tada se i demokracija urušava.

Ne imenujući ih Milanović je upozorio da su u nekim državama Europe krugovi moći ovladali medijima stvarajući prostor za manipulacije.

Godine 2015. kroz Hrvatsku su prošle stotine tisuća migranata bez velikih potresa, bilo je prema njima i empatije, a danas, tri godine poslije strah i histerija od tih ljudi najveći su do sada iako tog vala više nema, rekao je Milanović koji je 2015. bio premijer.

Migranti napuštaju domovinu tražeći bolju perspektivu, a s njihovim prodorom jača strah stanovnika odredišnih zemalja od krađe radnih mjesta, od utjecaja istoka i slično. U takvu okruženju populisti su našli plodnu tlo obećavajući zaštitu, a pritom tražeći više moći za sebe i više ograničenja za ljudska prava, kazao je Šimonović.

Globalizacijom bolje upravljati

Izbjeglice i migrante neće zaustaviti bodljikave žice nego smanjivanje rizika sukoba i smanjivanje opsega kršenja ljudskih prava u zemljama iz kojih bježe, poboljšanje uvjeta za rad i život i veće šanse, rekao je i zaključio: “Globalizacija se ne može zaustaviti, ali se njome može bolje upravljati”.

U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima prvi se put spominje termin “vladavina prava” i on je temeljni kamen sustava ljudskih prava, rekao je Klisović.

Godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima obilježava se na dan kada je u Marakešu većina zemalja članica UN-a prihvatila neobvezujući globalni pakt koji utvrđuje kako bolje upravljati migrantskim valovima.

Taj dokument prvi se put hvata ukoštac s migracijama, no izazvao je velike otpore u nizu europskih zemalja koje su se povukle iz njega kao i Sjedinjene Države i Australija strahujući da im se nameće obveza.

Otpora je bilo i prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, pa su se tako tadašnji Sovjetski Savez i njegovi sateliti protivili ideji da se tekst pretvori u obvezujući pravni instrument, bojeći se da bi mogao biti korišten protiv njih.

Tek će 1966. UN usvojiti dva obvezujuća teksta koji zajedno s Općom deklaracijom čine UN-ovu Povelju o pravima čovjeka. S vremenom je Opća deklaracija potaknula donošenje niz poslijeratnih međunarodnih sporazuma i konvencija (1979. protiv diskriminacije žena; 1984. protiv mučenja; 1990. o pravima djeteta, kao i utemeljenje Međunarodnog kaznenog suda (ICC) 1998.)

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram