Kako zakon o udomiteljstvu izgleda u drugim europskim državama

Vijesti 09. pro 201820:44 > 22:28
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

I dok će Zakon o udomiteljstvu sasvim izvjesno na provjeru ustavnosti, provjerili smo kako to izgleda u nekim europskim zemljama i razgovarali s parom kojem je novi zakon onemogućio udomljavanje u pola postupka.

Nakon što je Zakon o udomiteljstvu izglasan u Saboru, reakcije su sve brojnije. Životni partneri Ivo i Mladen odlučili su tužiti državu, a naša reporterka Matea Dominiković razgovarala je i s predstavnicima NELFA-e, udruženja europskih obitelji istospolnih roditelja, kao i s koordinatoricom LGBTI intergrupe Europskog parlamenta. Postavlja se pitanje diskriminira li država sustavno homoseksualne parove kada je u pitanju udomiteljstvo.

Životni partneri, Mladen i Ivo, dugo su pokušavali postati udomitelji. Kažu, bilo je to jedno pozitivno iskustvo.

“Budući da smo u centru prošli evaluaciju, stručni tim nas je procijenio kao potencijalne udomitelje, međutim zaustavljeni smo jednim političko-pravnim aktom isti dan kada je zaustavljen i par koji je već trebao upoznati dijete”, rekli su.

Stoga su Vladi uputili božićnu čestitku povodom Zakona o udomiteljstvu: “Mi smo tužili Ministarstvo i RH kao par radi diskriminacije u procesu dobivanja certifikata za udomiteljstvo”.

VEZANE VIJESTI

Dominique, osim što je predsjedik udruženja obitelji istospolnih roditelja i sam je otacsedmogodišnjeg djeteta. Treba imati hrabrosti razotkriti najprivatniji dio svoga života, kaže, i pruža punu podršku paru s početka priče.

“Žao mi je djece, žao mi je i budućih roditelja, žao mi je svih onih koji toliko emocionalno ulažu u to da budu udomitelji. Žao mi je i vaše zemlje jer je ovo po meni propuštena prilika. U pokušaju poboljšanja zakona nije se htjelo riskirati veću uključenost, što znači da se potpuno promašila poanta jednakosti.”

U Francuskoj primjerice, istospolni parovi imaju bračnu jednakost što znači da su gotovo sva prava izjednačena. Osim što mogu udomljavati djecu, mogu je i posvajati. Slična situacija i u Njemačkoj. Samo šest mjeseci Bjornu i njegovom partneru je trebalo da svoju obitelj obogate još jednim članom. Nedugo nakon što su udomili dječaka, stigla je i djevojčica.

“Jedan od nas kuha, drugi se igra s lego kockama, sprema djecu u krevet. Isto to se događa i u ostatku svijeta.” 

Imaju li oni problema s ostalom djecom? “Ne, nikada. Zbilja nikada se nismo susreli s nikakvom diskriminacijom. Ljudi znaju biti začuđeni jer je biti gay otac čak za Njemačku novost, ali to iznenađenje je uvijek više znatiželja. Radimo iste stvari kao i ostali roditelji, pružamo djeci najbolju moguću skrb, pružamo im sigurnost, zaštitu, ljubav”, kaže.

Postavlja se pitanje diskriminira li država sustavno homoseksualne parove kada govorimo o udomljavanju djece. Znamo da EU snažno podržava vrijednosti jednakosti i nediskriminacije. I Hrvatska bi, kao dio EU-a, trebala provoditi te vrijednosti.

“Što se tiče europske pozicije, moram reći da je obiteljski zakon u nadležnosti pojedinih država članica, što znači da EU nema pravo govoriti državama što bi trebale činiti po pitanju bilo čega u vezi s obiteljskim pravima. Ovdje imamo zakon koji jasno sprječava određene grupe ljudi da budu udomitelji, što je diskriminacija – to je nešto na što bi ova EU članica trebala obratiti pozornost. Jer ako branite ljudima da budu udomitelji samo na temelju njihovog identiteta, to je diskriminacija”, rekla je Juliette Sanchez-Lambert, koordinatorica LGBTI intergrupe Europskog parlamenta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.