"Nisam bila spremna na tezu da je Domovinski rat nastavak ustaške borbe u NDH"

Vijesti 30. stu. 201807:26 > 07:37
Podijeli:
Izvor: (ilustracija)

O povijesnom revizionizmu u Hrvatskoj u Otvorenom HRT-a govorili su pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, Ivo Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest, Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, akademik Zvonko Kusić i Anto Đapić, predsjednik stranke DESNO.

Na pitanje čime argumentira optužbe da državne institucije zatvaraju oči i šute pred pojavom revizionizma, pučka pravobraniteljica Lora Vidović odgovorila je konkretnim primjerima.

“Koncert Marka Perkovića Thompsona gdje je bilo izvikivano “Za dom spremni” nije uspio doći do kraja svog pravnog puta jer je nakon oslobađajuće prvostupanjske odluke policija propustila uložiti žalbu zbog čega o toj odluci nije mogao odlučivati Visoki prekršajnim sud, a znamo za ujednačenu praksu i Visokog prekršajnog i Ustavnog suda koja vrlo jasno i nedvosmisleno govori o karakteru NDH i simbolima koji su iz NDH proizišli u nekoliko odluka koje su vrlo konzistentne. Odluku da ne uloži optužni prijedlog godinu dana kasnije u vrlo sličnoj ili istoj situaciji policija je argumentirala upravo tom oslobađajućom prvostupanjskom pravomoćnom presudom koja je postala pravomoćna zbog propusta policije da se na nju žali. Činjenica je da ZDS i kukaste križeve vidimo u javnom prostoru posvuda: fasadama, stadionima, majicama… to zaista smeta pripadnike naroda koji su bili žrtve ustaškog režima u II. svjetskom ratu. Takvi primjeri ne nailaze na reakcije državnih tijela, nema službene reakcije najviših nositelja državne vlasti koja bi trebala biti u skladu s onim što stoji u Ustavu, rekla je Vidović”, rekla je Vidović u emisiji HRT-a.

VEZANE VIJESTI

Da to nije objektivna slika Hrvatske, smatra ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Takvi primjeri ne nailaze na reakcije državnih tijela, nema službene reakcije najviših nositelja državne vlasti koja bi trebala biti u skladu s onim što stoji u Ustavu, rekla je Vidović. ‘Mislim da stvaranje ovakve slike, da nas na svakom kutku čeka netko sa majicom na kojoj je kukasti križ ili crnokošuljaš, nije objektivno i to nije slika Hrvatske. U presude sudova neću ulaziti jer je svaki sud to obrazložio. U konkretnom kontekstu treba pogledati da li je bilo poziva na mržnju, ovakvih ili onakvih motiva i namjera. Oni koji trebaju podnijet žalbu su to ocijenili pa su je podnijeli ili nisu. Neću negirati različitu praksu naših sudova i s te strane mogu je opravdati jedino da je svaki predmet priča za sebe. Sukladno dobrim preporukama Vijeća za suočavanje s prošlošću, jedna od preporuka je da mi imamo institucionalni okvir – normu koja nam omogućava pokretanje procesuiranja i donošenje odluka u takvim situacijama, no treba razmisliti da li to treba biti malo preciznije upravo radi ovoga. Ministarstvo pravosuđa na tim stvarima radimo, imamo široki članak u Kaznenom zakonu – 325 – koji ćemo u suradnji sa stručnjacima preispitati, da vidimo je li tu moguće napraviti iskorake. Po meni, mislim da je ovo pretjerivanje i da to nije realno”, rekao je Bošnjaković.

Rad Vijeća sa suočavanje s prošlosti pohvalio je povjesničar Ivo Lučić.

“Ja ne vidim revizionizam u Hrvatskoj. Vijeće je napravilo jako dobar posao i dokument oko kojeg postoji opća suglasnost svih 17 članova vijeća. U tom su materijalu ove stvari jasno objašnjene i da se toga barem približno držimo ne bi imali problema koje danas imamo u tumačenju i u pogledu prema tim nekim simbolima – kukastim križevima, slova U, ali to nije nekakav društveni, nego, čini mi se, komunalni problem.U dokumentu Vijeća ima važna rečenica: ‘Vrijednosti antifašizma kao osnovi demokratskog pokreta treba očuvati kako od neofašističkih i parafašističkih agitatora tako i od onih neokomunističkih i projugoslavenskih agitatora koji su ih zlorabili i te zlouporabe opravdavaju povijesnom nuždom, a koji zajedno čine svojevrstan neprijateljski savez u kojem jedna strana pothranjuje onu drugu, a obje nastoje okovati hrvatsku političku stvarnost zadržavajući je u vrtlogu Drugoga svjetskoga rata’. Donijeli smo preporuku da se upozorava čelne ljude u politici i predsjednike važnih stranaka da se klone te vrste političkog obračuna i te vrste prozivanja. Naravno to vrijedi i za institucije kao što je pravobraniteljica, osim ako doista postoji neka velika opasnost. Za simbole smo preporučili da se samo iznimno dopusti njihova upotreba u komemorativne svrhe – na grobljima, mjestima stradanja itd. Što se tiče ne činjenja institucija, hrvatska država je propustila reagirati možda ’91., a što bi bilo da je reagirala, možda bi dovela u pitanje obranu, možda je tada bilo važno da se svatko bori protiv tadašnjeg fašizma velikosrpske agresije”, rekao je Lučić.

Prepirka Đapića i Vidović

“Godine 1998. prvi put je registrirana udruga HOS-a s grbom i ratnim pozdravom HOS-a, a 2001. sam razgovarao s premijerom Račanom koji mi je rekao da njemu to nije ništa sporno i tako je to išlo posljednjih godina i ploče u Jasenovcu. Mjesec dana nitko nije reagirao dok nije došla uputa iz Beograda da se treba reagirati. Od tada imamo divljački napad na postrojbe HOS-a želeći uvaliti tu časnu hrvatsku postrojbu u vrtlog rasprava o Drugom svjetskom ratu što mi s indignacijom to odbijamo. Za ovo što je govorila gospođa Vidović u svakoj uređenoj državi ne bi mogla obnašati dužnost koju obnaša. Ona sebi daje za pravo da daje arbitražne političke odluke o tome što je a što nije. U suvremenoj slobodnoj hrvatskoj državi koja je temeljena na domovinskom ratu svaki napad na postrojbe HOS-a nije za gospođu Vidović očito ništa sporno, ali je sporno 100 hosovaca koji su prošli u Koloni sjećanja u Vukovaru”, rekao je Đapić.

“Jesu li kukasti križevi i ustaško U komunalni problem, mislim da su o tome pozvani govoriti pripadnici romske, židovske i srpske zajednice. Ne bih baš olako rekla da je to samo komunalni problem”, reagirala je Vidović.

“Od objave moje analize iznenadio me broj pozitivnih reakcija, a primila sam i vrlo ozbiljne prijetnje koje sam prijavila policiji, ali na to sam bila spremna. Ali nisam bila spremna na tezu da je Domovinski rat nastavak ustaške borbe u NDH. O tome govore mrzilačke poruke koje primam. Imam izuzetno poštovanje prema svakom hrvatskom branitelju, bio on u HOS-u ili ne. Danas znamo da su maloljetne osobe u vrijeme Domovinskog rata mogle biti jedino pripadnici HOS-a i da danas imaju najviše problema s priznavanjem statusa jer hrvatska država ne smije priznati da su se borile maloljetne osobe. Sporna je jedino simbolika i ornamenti NDH koji se koriste u javnom prostoru. Kao da je cijeli Domovinski rat bio označen ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’, ali to nije tako”, rekla je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.