Prema postojećem stanju proizvodimo više od milijun i 700.000 tona otpada. Od toga je 72 posto miješani otpad, a samo 28 posto odvojeno sakupljeni otpad. Do 2022. godine ministarstvo te planira smanjiti količinu otpada, a odvojeno prikupljanje povećati na 60 posto.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić smatra kako se radi o velikom izazovu.
“Ono što valja imati na umu je činjenica da do ovog trenutka nažalost, temeljem svega onog što je odrađeno u desetljećima prije nas infrastruktura u RH nije bila na zadovoljavajućoj razini”, kazao je Ćorić RTL-u.
Problem s odlagalištima
I zato se ministarstvo okreće EU fondovima koji bi to trebali ispraviti. A upravo nas europske regulative tjeraju da u idućih godinu dana postotak odvojeno prikupljenog otpada povećamo na 50 posto. Inače slijede penali.
VEZANE VIJESTI
“Ne želimo uopće kalkulirati s takvom tezom”, tvrdi Ćorić.
“Da, postoji problem s odlagalištima. Da, Europska komisija može razmotriti prijavu Hrvatske sudovima, ali to je batina. Mi znamo da je u međuvremenu na raspolaganju puno mrkve za korištenje”, kazala je Joanna Drake, zamjenica generalnog direktora EK za okoliš.
A mrkva je europski novac. No, da bi sustav funkcionirao, potrebno je educirati građane, jer svaka selekcija otpada kreće iz našeg doma.
Slučaj Zaprešić
Zaprešić je napravio ono što velik dio Hrvatske još uvijek čeka.
OVaj grad ima jedan od najrazvijenijih sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Pred zgradama se nalaze posebno kontejneri za odvojeno odlaganje otpada.
“Imaju identifikacijske kartice, gdje on identificira sebe, otvara taj kontejner i u njega odlaže miješanji komunalni otpad kojeg mora platit ili druge vrste otpada koje odlaže potpuno besplatno”, kazao je Željko Majcen, direktor komunalnog poduzeća Zaprešić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram
