Izum robota-neurokirurga veliki je iskorak hrvatske znanosti

Vijesti 23. stu. 201817:26 > 17:34
Podijeli:
Izvor: N1 screenshot

Gosti Domagoja Novokmeta u Newsroomu u petak u Newsroomu bili su dr. Darko Chudy iz KBC-a Dubrava i Bojan Jerbić, robotičar s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, kreatori robota RONNA G4 koji se primjenjuje u neurokirurškim operacijama.

Robot-neurokirurg RONNA G4 već se dvije i pol godine koristi u operacijskim dvoranama u Hrvatskoj, a 2016. je dobio glavnu nagradu u kategoriji najbolje inovacije na međunarodnoj konferenciji o medicinskoj robotici Hamlyn koju organiizra londonski Imperial College. 

“RONNA u potpunosti zamijenjuje stereotaktički okvir. Ako radimo biopsiju, usmjeravamo sondu jer želimo ustanoviti o kakvoj se leziji unutar mozga radi. Ona u potpunosti sama usmjeruje sondu na poziciju i ima milimetarsku preciznost. Kirurg će samo na slikama CT-a kursorom pokazati gdje želi uzeti komadić tkiva za analizu”, objasnio je dr. Chudy, a profesor Jerbić je dodao kako je izrada RONNE bio velik izazov. 

“Na početku nismo znali u što ulazimo, iako robotika nije novost u medicini. No, zadatak nije jednostavan jer takav robot radi u nestrukturiranoj, humanoj okolini što je osjetljivo. Stoga je pored visoke točnosti bilo potrebno organizirati i neke kognitivne sposobnosti kako bi se robot mogao bolje snalaziti”, objasnio je profesor Jerbić umjetnu inteligenciju koja je utkana u tehnologiju RONNE. 

Uspješnost rada robota RONNE doživjela je i međunarodno priznanje, kaže dr. Chudy. 

“Može lokalizirati na preciznost od manje od milimetar. U tom prostoru može točno odrediti gdje se koja točka nalazi u pacijentovom mozgu. Takvi sustavi u svijetu koštaju više od milijun eura. Prednost RONNE je ta što je to u potpunosti hrvatski proizvod i za sada se pokazala vrlo preciznom. Stručnjaci iz svijeta koji se bave robotikom analizirali su RONNU i potvrdili njen uspjeh”, kazao je Chudy. 

Ogroman iskorak hrvatske znanosti

Usprkos uspjehu robota RONNE, pred stručnjacima je još velik posao jer je put od izuma do izvoznog proizvoda vrlo dugačak. 

“Medicinski uređaji su kompleksni, osobito za certifikaciju. Intenzivno ga razvijamo i možemo to raditi do trenutka certifikacije. Nakon toga svaka promjena zahtjeva skupi postupak. Zbog toga držimo sustav u razvojnom konceptu i vrlo brzo ćemo objaviti potpuno nove stvari koje s njim radimo i vrlo brzo krećemo u postupak certifikacije”, najavio je profesor Jerbić.

U RONNU, koja se razvija desetak godina, dosad je uloženo oko dva milijuna eura što za takvu tehnologiju nije velik novac, kažu. 

“To je trećina sredstava koja su se uložila u takve slične projekate koji nisu uspjeli i više ih nema. Mnoga istraživanja započinju kao kuriozitet, avantura i onda se zaustavljaju. Zasluga da se to nije dogodilo RONNI i da je iz laboratorija izašla u primjenu je isključivo na timu liječnika KBC-a Dubrava., doktora Chudyja na prvom mjestu. To je ogroman iskorak, teško mi je opisati koliko je to znanstveno značajno jer kada iz laboratorija prijeđete u kliničku upotrebu, dođete do informacija do kojih ne možete doći u laboratoriju”, kaže Jerbić,  a Chudy je priznaje da mu nije bilo teško pustiti robota u operacijsku salu. 

“Moram spomenuti prof. Gojka Nikolića koji nam je došao kao pacijent i razgovarali smo o problemu lokalizacije u mozgu. On mi je preporučio profesora Jerbića. Meni je to na početku bila znanstvena fantastika, da u Hrvatskoj možemo imati tako visoku tehnologiju. Nekada smo govorili da Hrvatska ne može imati automobilsku industriju, Rimac je to opovrgnuo, a ja sam svjedok da Hrvatska može biti i dio visoke tehnologije koja radi robote za upotrebu u operacijskim salama”, pohvalio je značaj rada na RONNI dr. Chudy.  

RONNA se trenutno priprema za još zahtjevnije operacije, otkrivaju njeni kreatori. 

“Robot može preciznije bušiti ljudsku kost nego ljudska ruka. U jednoj sekundi može nekoliko tisuća puta provjeravati koliki je tlak na vršku bušilice, što ljudska ruka ne može ni u snovima. Ona se može zaustaviti točno u trenutku kada probije lubanju i dođe do moždane ovojnice”, ispričao je dr. Chudy,a profesor Jerbić je naglasio da se prije nego što tehnologija uđe u kliniku, podvrgava tisućama provjera. 

RONNA je dobila mlađeg brata, robota NERA

Ime je RONNI dao profesor Jerbić koji je, priznaje, zadužen za smišljanje akronima njihovih otrkića. RONNA je kratica za Robotic Neuro Navigation i trenutno čeka – mlađeg brata. On se zove NERRO i precizniji je od svoje ‘starije sestre’. U budućnosti će stereotaktička kirurgija zahtjevati preciznost od stotinke milimetra, a RONNA iako je vrlo precizna, ima preciznost od oko milimetra. Zbog toga joj njen ‘brat’ pomaže da bude preciznija. 

 “NERRO je komplementarni projekt RONNI kojim smo htjeli sniziti njene supergreške. To smo uspjeli uz partnerstvo s tvrtkom Intech koja je u svijetu poznata po razvoju robota za inspekciju nuklearnih elektrana, a ovo je njen izlet u medicinu. NERRO je u fazi protoitpa i očekujemo prve funkcionalne probe za šest mjeseci”, objasnio je profesor Jerbić. 

Kolege kiruzi dr. Chudyja RONNU ne doživljavaju kao konkurenciju već kao partnera, otkriva liječnik. 

“Ministar Kujundžić je prije dva, tri tjedna poptisao kupovinu robotskog sustava za bolnicu Rebro. Svi shvaćaju da je robotska kirurgija nužna potreba budućnosti. Danas u svijetu pacijenti s problemima prostate biraju ustanove koje imaju robota jer su vidjeli da robotski sustavi smanjuju rizik i povećavaju uspješnost operacije”, kaže Chudy. 

RONNA trenutno ima konkurenicju, no ona nije jaka pa će jednog dana imati velike šanse na tržištu i za nju već postoji interes. Kada jednom krene na tržište, sustav će koštati oko pola milijuna eura što je niska cijena u medicini. 

“Za Hrvatsku je ovo veliki iskorak, ne samo zato što razvoj RONNE zapošljava velik broj mladih inžinjera koji ostaju Hrvatskoj i ne odlaze u inozemstvo. Danas je primjena robotike u kirurgiji imperativ i dobro je da ju naša zemlja razvija”, zaključio je dr. Chudy. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.