"Više nitko neće otimati imovinu Republike Hrvatske"

Vijesti 21. stu 201815:25 > 15:45
(ilustracija)

Hrvatska država u vlasništvu ima 6871 poslovni prostor, njih 5213 koristi se bez pravne osnove, a praznih je 1316 - podaci su koje je iznio ministar državne imovine Goran Marić objašnjavajući potrebu izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.

Prije dvije godine, kad je utemeljeno Ministarstvo državne imovine, imali smo samo 86 ugovorno reguliranih statusa, rekao je Marić u Hrvatskom saboru. Otad je, kako kaže ministar državne imovine, Državno odvjetništvo pokrenulo 988 postupaka za prisilnu naplatu i povrat posjeda državi pa danas postoji 247 takvih ugovora.

Ministar ističe da većina tih nesređenih odnosa pokazuje da stvarni korisnik nema nikakav odnos s državom, u pravilu korisnik plaća zakupninu nekom trećem, a ne Republici Hrvatskoj.

“Imali smo slučajeva da korisnik plaća 10 nekom trećem, a on državi jedan”, rekao je Marić i poručio da se tome mora stati na kraj.

Ovo nije zakon “ni interesnih, ni kartelskih, ni lobističkih skupina”

Marić navodi i da je ovo “prvi put u povijesti” da država predlaže zakon koji zabranjuje podzakup. Kad se poslovni prostor da u zakup, nema podzakupa, propisani su kriteriji pod kojima se poslovni prostori mogu prodati sadašnjem zakupniku, propisano je koji se neće prodavati, prostor u vlasništvu države više se neće moći prodati na obročnu otplatu, nego isključivo kroz jednokratno plaćanje, naveo je ključne novosti.

Zakon u sebi ne sadržava ni najmanji trag politike, ne štiti nikoga osim Republike Hrvatske. “On nije zakon ni interesnih, ni kartelskih, ni lobističkih skupina, to je zakon od državnoga, općeg interesa”, istaknuo je Marić.

Oprečna mišljenja

“Zakon ne predstavlja napredak, nego dodatno opterećenje za korisnike. Umjesto da građanima približimo državnu upravu, oni će i za prostore od 10 kvadrata morati dolaziti u Zagreb”, rekao je Peđa Grbin iz SDP-a, koji neće poduprijeti zakon.

Neprihvatljivim drži ukidanje mogućnosti kupnje poslovnih prostora na rate, s obzirom na to da je rok za plaćanje samo 30 dana od dana plaćanja ugovora. “Svi koji nemaju novca za jednokratnu otplatu, morat će posegnuti za kreditom, a nema banke koja će vam jamčiti da će to učiniti u 30 dana”, rekao je Grbin i kao razuman rok predložio je rok od 90 dana.

HDZ-ov Tomislav Klarić, pak, smatra da će zakon biti “itekako primjenljiv na terenu” te podupire potpisivanje državne imovine kako bi se točno znalo s čim država i lokalne jedince raspolažu.

Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku rekao je da mu je “porastao tlak” kad je čuo da se poslovnim prostorima raspolagalo “kao u štali”. “Toliko kriminala ima da ne mogu doći sebi”, rekao je zastupnik i najavio da će tražiti objavu imena i tvrtaka koje su povoljnije dobivale prostore, da se vidi koje su to bile klijentelističke veze među vladajućim strukturama.

Iako nije “do kraja” zadovoljan izmjenama, IDS će poduprijeti zakon jer će omogućiti kvalitetnije upravljanje državnim prostorima, rekao je IDS-ov Tulio Demetlika, koji podupire što se zakon primjenjuje i na poslovne prostore jedinica lokalne samouprave. Pohvalio je rad ministra u izradi zakona i poručio da to treba biti primjer dobre prakse za druge.

Ministar Marić priznaje da je imao “potpuno normalan tlak” 57 godina dok nije postao ministar i vidio sve navedeno. “Nije riječ o klijentelizmu, radilo se o institucionalnoj indiferentnosti, a sa srušenog stabla svatko pokušava otkinuti grančicu”, rekao je.

Više nitko neće otimati imovinu Republike Hrvatske – poručio je ministar Goran Marić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram