Bivši ministar financija, Slavko Linić, gostovao je u Novom danu i komentirao državni proračun za 2019. godinu.
Kako vidite proračun za 2019. godinu, što su mu prednosti, a što nedostaci?
VEZANE VIJESTI
Dobre strane proračuna su da se još uvijek uspijeva kontrolirati potrošnja države, da se još uvijek uspijeva i smanjivati određene poreze kao što je recimo porez na dodanu vrijednost i da se kroz to smanjenje ne povećavaju deficiti. S druge strane, negativno je da osnovne kronične bolesti proračuna, a to su deficiti u mirovinskom i zdravstvenom fondu, ne mijenjaju. Oni su iz godine u godinu isti ili čak nešto rastu, što znači da imamo nedovoljno zaposlenih koji bi kroz doprinose punili fondove pa se na taj način prelijevaju ostali porezi da bi se ti deficiti pokrili. Prema tome, moram reći, razvojni teško da možemo vidjeti iz razloga što se najveći dio prihoda prelijeva u deficite po socijalnim fondovima.
SDP-ove vlade smanjivale su doprinose za zdravstvo i mirovinski sustav, a ova Vlada odlučila se da će ih povećati za jedan posto. Je li to dovoljno?
Neće biti dovoljno i nema dvojbe da će deficit i nadalje rasti. Mi smo u jednoj godini smanjili zdravstveni doprinos iz razloga što smo krenuli u sanaciju bolnica, postavili sanacijska vijeća koja su morali kontrolirati rashode, ministar je radio i program novog reformiranog zdravstva. Sve to je davalo određene rezultate, mi smo uspjeli čak ne samo zaustaviti gubitke, nego 5,5 milijardi starih dugova smo uspjeli vratiti, jer su ti dugovi narasli oko 7, 8 milijardi, a mi smo u 2 godine uspjeli vratiti 5 milijardi. Nama je problem organizacija zdravstva, a liječnici i sestre nezadovoljni su visinom plaća. Dok organizaciju ne riješimo reformom, uvijek će nam biti potrebna dodatna sredstva i doprinosi.
U proračunu i dalje stoji turizam kao temelj BDP-a, a industrijska proizvodnja pada. Koliko je to održivo?
To je ono što ne daje sigurnost državnog proračuna, jer gospodarski rast se temelji na rastu potrošnje i na investicijama iz sredstava europske zajednice, koja su kao dio koji nam služi za razvoj infrastrukture. Prema tome, mi nemamo razvoj temeljen na novim investicijama, novim radnim mjestima i to je najveći nedostatak i nesigurnost državnog proračuna. Dok god ne bude tih investicija, država ih mora pokrenuti u investicijama – u HEP-u, nove hidroelektrane, novi pogoni, novi prijenosi… Mora se riješiti s Inom, i naftna industrija itekako je važna, najviše u plinu, a potpuno smo obustavili istraživanja plina, kompletno smo se okrenuli uvozu. Kad bi država u tom segmentu nešto učinila, to su sve investicije koje bi pomogle i drugim industrijskim granama da krenu u obnovu i razvoj.
Ima li u Hrvatskoj prostora za rast plaća? SDP ima prijedlog da se neoporezivi dio poveća na pet tisuća kuna.
Ja se tu ne mogu složiti s SDP-ovcima, jer onda moraju dati kompletna rješenja. Ako dignete na 5 tisuća neoporezivi dio, ugrozili ste opstanak kompletne lokalne samouprave. Onda morate imati kompletan prijedlog kako ćete nadomjestiti lokalnoj samoupravi nedostatke koji će uslijediti. Smatram da je osnovni problem u Hrvatskoj zdravstveni doprinos, to plaćaju radnici, samo radnici svojim doprinosima. To je neodrživa kategorija. Zdravstvo ne možete plaćati samo iz plaća. Razlog je i da imamo preveliki bruto u Europi. Kad bismo uspjeli zdravstveni doprinos spustiti na 7 posto, imate prostora smanjiti bruto plaću i u jednom dijelu povećati i neto plaću, ali postavlja se pitanje gdje će se to dogoditi. To se može provesti jednim dijelom kod plaćanja poreza na nekretnine. U Hrvatskoj imate ogromne nekretnine, a ne plaćaju se. Zato čekam ozbiljne rasprave, jer ništa neće promijeniti prinos u zdravstveni fond ako ne promijenimo oporezivanje. To nisam uspio ja, a neće ni ministar Marić.
Bi li ijedna vlada politički izdržala uvođenje poreza na nekretnine?
Bi, jer budimo iskreni, najglasniji protivnici poreza na nekretnine su banke i bogataši koji skrivaju svoj novac u nekretninama, oni koji su kroz pretvorbu uništili mnoge tvrtke, a ostale su im nekretnine. Uzmimo ministra za imovinu, on u najam daje uništenu imovinu. Nama život pokazuje da stalno griješimo, a budimo iskreni, radnici nisu najveći bogataši Hrvatske, oni su ti koje netko straši da će ih porez koji sad imaju kao komunalnu naknadu osiromašiti. Grupacije koje imaju interesa da to izbjegnu šalju takve poruke i zastrašuju.
Je li oporezivanje rada s novom reformom pravedno? Po tome ispada da će najviše koristi ostvariti oni koji imaju najveće plaće.
Tu se slažem s ministrom Marićem, koji jasno govori da se više bitno onima koji imaju niže plaće i ne može učiniti, jer nisu obuhvaćeni bilo kakvim poreznim davanjima, jer su oslobođeni kroz neoporezivi dio, odbitke za djecu i slično. Vidimo da je Marić dao novo da se do 7 tisuća može godišnje isplaćivati neoporezivi dio. To ide u korist onih s nižim primanjima, tako da budimo iskreni, panika je jer vidimo da imamo slab menadžment, da nemamo dovoljno menadžera i to je valjda razlog da ovo radimo.
Koliki bi problem za proračun bio ultimatum kluba Milana Bandića, koji kaže da će podržati proračun, ako se osiguraju udžbenici za sve učenike osnovnih škola u Hrvatskoj?
Mislim da je to Bandićeva politika dodvoravanja, jer to smatram da je neprihvatljivo, pogotovo Bandić to ne bi smio govoriti. Posao svakog grada, svake općine, da ako treba imaju male plaće zaposlenika i službenika, a osiguraju djeci udžbenike. Obvezu lokalne samouprave da obveze o udžbenicima djeci prebaci na državu nije fer. Moramo shvatiti da se ne mogu na državu prebacivati obveze. To je obveza općina i gradova i ne slažem se s njegovim prijedlogom.
Koliko je rast BDP-a realan?
Ja vjerujem da ćemo još uvijek dobro koristiti fondove Europske zajednice, nešto bolje nego ovu godinu, pa će i rast biti s tog osnova. Hoteli će također ulagati i u nove objekte i u malo veće kapacitete i kvalitetnije zvjezdice i u isto vrijeme turizam i građani neće osjetiti krizu pa će trošiti, možemo realno očekivati rast od dva – dva i pol posto, ali nema ga u investicijama HEP-a, Ine, Hrvatskih voda i ja tu vidim osnovne probleme gdje država kroz državne tvrtke može ići na rast temeljem razvoja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
