"Glas siromašnih ne čuje se dovoljno glasno"

Vijesti 17. lis 201813:59 > 15:06
Podijeli:
Izvor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Siromaštvo je neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji te stoga povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti pučka pravobraniteljica Lora Vidović podsjeća na preporuke za snažniju zaštitu ljudskih prava osoba pogođenih siromaštvom.

VEZANE VIJESTI

U Hrvatskoj više od 850.000 stanovnika živi u riziku od siromaštva što znači da je riječ o gotovo svakoj petoj osobi, a najviše ih je među starijima te potom među djecom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, a ove razmjere potvrđuju i najnoviji podaci Eurostata, prema kojima je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti čak 27,9 posto stanovnika Hrvatske što je iznad prosjeka EU.

“U ruralnim područjima Hrvatske cijeli niz naselja je bez vode, bez električne energije, daleko od zdravstvenih ustanova, bez javnog prijevoza ili, zbog neodržavanih cesta, u potpunosti prometno odsječeno od ostatka zemlje, zbog čega osnovne životne potrebe stanovnika često ostaju nezadovoljene, a zajamčena prava neostvarena. Siromaštvo često podrazumijeva i slabije zdravstveno stanje, u situaciji u kojoj su liste čekanja i dalje predugačke, a bolja, ujedno i skuplja generacija lijekova često nedostupna. U isto vrijeme, u slučajevima u kojima je građanima nužna pravna pomoć, a ne mogu si je priuštiti, neefikasnost i nedostupnost sustava besplatne pravne pomoći narušava njihovu jednakost pred zakonom i pravo na pristup sudovima ili javnopravnim tijelima”, upozorava pravobraniteljica.

Izvor : Screenshot / Pučka pravobraniteljica

Upravo jer siromaštvo najčešće uključuje i život bez pristupa temeljnim ljudskim pravima, Ujedinjeni narodi su da bi na to upozorili i potaknuli suradnju na postizanju promjena, utemeljili 17. listopada kao Međunarodni dan suzbijanja siromaštva. “Ove godine posebna pažnja je usmjerena na podizanje svijesti o činjenici da se glas siromašnih ne čuje dovoljno glasno, a zaštitu svojih prava često i ne traže. Zato je iznimno važno do njih doprijeti”, istaknula je tim povodom pučka pravobraniteljica i podsjetila na preporuke za snažniju zaštitu ljudskih prava osoba pogođenih siromaštvom.

Kako napominje UN, siromaštvo se ne mjeri samo visinom primanja, već i stupnjem u kojem su nekome dostupni zdravstvena skrb ili obrazovanje, odnosno ugrožena ili kršena ostala ljudska prava te je stoga i Vidović podsjetila na preporuke, koje je uputila Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te Ministarstvu poljoprivrede.

“Između ostalog, nužno je povećati i preciznije ciljati socijalne naknade, kao i predvidjeti širi krug osnovnih životnih potreba, kao razloga za priznavanje jednokratne naknade. Također je nužno unaprijediti sustav socijalnih samoposluga i doniranja hrane, pored ostalog, izmjenama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje koje bi potaknule donacije, a potrebno je i ubrzati uvođenje nacionalne mirovine za socijalno ugrožene starije osobe te širem krugu njih omogućiti korištenje pomoći u kući, snižavanjem cenzusa i osiguravanjem dostupnosti ove usluge u svim dijelovima zemlje”, pobrojala je Vidović i u, kako smo već pisali, Izvješću o ljudskim pravima u RH za 2017. godinu.

Izvor : Screenshot / Pučka pravobraniteljica

Nakon što prime socijalne naknade gotovo 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva, a okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život – poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana poput ribe ili mesa, niti si mogu priuštiti tjedan dana putovanja i odmora, pokazuju podaci Eurostata, koji upozorava da Hrvatska spada u gornji dio zemalja s velikim postotkom opasnosti od siromaštva.

Naime, stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva, koji za samca mjesečno iznosi 2.180 kuna, a za kućanstvo s dvije osobe i dvoje djece 4.577 kuna. Eurostatovi podaci istraživanja rizika od siromaštva pokazuju silazni trend, gdje je između 2009. i 2012. godine bilo 25 posto Europljana na rubu siromaštva, dok se ta brojka smanjila na 22,5 posto u 2017. godini.

Izvor : Screenshot / World Bank

Kad je riječ o Hrvatskoj, “dostupne analize mapa siromaštva pokazuju da gradovi u prosjeku imaju manju stopu rizika od siromaštva (18,5 posto) u odnosu na općine (27,1 posto), a socijalni transferi najviše popravljaju stanje u istočnoj Slavoniji i u dijelu Šibensko-kninske županije. S obzirom na zabrinjavajuće podatke o velikom iseljavanju mladih obitelji s područja, Slavonije trebalo bi učinkovitim mjerama socijalne politike pokušati smanjiti ovaj trend te boljom demografskom politikom osigurati mladima stambenu i egzistencijalnu sigurnost”, upozorila je pučka pravobraniteljica.

“Povećanjem socijalnih naknada, odnosno uvođenjem minimalnog dohotka koji je naveden kao jedan od 20 načela Europskog stupa socijalnih prava, sustav socijalne skrbi trebao bi jamčiti dostojanstven i bolji život socijalno najugroženijim građanima. U prilog tome ističu se prva dva cilja UN-ova Programa održivog razvoja do 2030., a to su svijet bez siromaštva i gladi, usko povezanih s osmim ciljem, pravom na dostojanstven rad i ekonomski rast. Stoga bi sustav socijalne skrbi u RH trebao biti više povezan s drugim sustavima, posebno tržištem rada i obrazovanjem jer su osobe nižeg obrazovanja češće korisnici socijalnih naknada, dugotrajno su nezaposleni i dulje ostaju u sustavu socijalne skrbi”, napominje Vidović. 


A da unatoč opadanju krajnjeg siromaštva, opsežnija mjerenja pokazuju da se milijarde ljudi još uvijek muče s ispunjavanjem osnovnih potreba, upozorila je i Svjetska banka u svom dvogodišnjem Izvješću o siromaštvu i zajedničkom blagostanju ‘Spajanje djelića slagalice siromaštva’. Svjetska banka ističe da se i dalje zauzima za ostvarenje cilja prema kojem bi krajnje siromaštvo, koje se određuje kao preživljavanje s manje od dva dolara dnevno, trebalo iskorijeniti do 2030. godine. Udio svjetskog stanovništva koje živi u krajnjem siromaštvu 2015. je godine pao na 10 posto, ali se usporila dinamika opadanja krajnjeg siromaštva, upozorila je već ranije Banka. 

“No, s obzirom na to da gospodarski rast podrazumijeva kako kudikamo veći dio siromašnih u svijetu danas živi u imućnijim zemljama, dodatne granice siromaštva i šire spoznaje o siromaštvu presudne su za njegovo cjelovito suzbijanje, stoji u izvješću, koje također izlazi iz isključivo novčanih mjerila siromaštva ne bi li se, ističu, “shvatilo kako pristup odgovarajućoj vodoopskrbi i odvodnji, obrazovanju ili električnoj energiji utječu na blagostanje obitelji, a s obzirom na to da teret siromaštva često najviše tišti žene i djecu, u izvješću se ispituje i kako se siromaštvo može razlikovati unutar pojedinog kućanstva”.

Ono što je ključno jest da brojni podaci pokazuju kako oni koji uđu u svijet siromaštva gotovo nemoguće ili jako teško izlaze iz njega pri čemu se često zanemaruje, a na što je opetovano upozoravala Hrvatska mreža protiv siromaštva, da je dokidanje siromaštva prvenstveno političko pitanje i da je u Hrvatskoj dosegnut određeni stupanj razvoja koji omogućava da se pametnom preraspodjelom javnog novca svim ljudima omogući dostojan život.


N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.