London uvodi 100 česmi, a Zagreb raspisuje natječaj za čaše

Vijesti 14. lis 201817:03 > 15. lis 2018 10:27
Podijeli:
Izvor: Robert Anic/PIXSELL

Povodom 140. obljetnice zagrebačkog vodovoda Grad Zagreb i Zagrebački holding te Vodoopskrba i odvodnja raspisali su 310.000 kuna vrijedan javni natječaj za dizajn predmeta namijenjenih konzumaciji zagrebačke vode, koji traje do 10. prosinca. Zagrebu ne trebaju čaše, nego česme, upozoravaju iz građanske platforme 1POSTOZAGRAD, a oporba je u šoku.

VEZANE VIJESTI

Gradski vodoljupci traže dizajn sustava koji se sastoji od čaša, bokala, boca, termoboca, kalupa za led te inovativnog predmeta koji ispunjava funkcionalnost ispijanja vode i ambalaže za svaki od predmeta. Pritom je u natječajnoj dokumentaciji navedeno da je potrebno definirati sustav predmeta koji čine jedinstvenu kolekciju, ali mogu funkcionirati i kao više samostalnih predmeta sa zasebnim ambalažama.

Navedeni niz predmeta treba se identitetski i simbolički povezati uz jedinstven prirodni resurs – pitku vodu iz zagrebačkih vodocrpilišta, a kriteriji po kojima će se radovi pristigli na natječaj ocjenjivati su izbor ekološki prihvatljivih materijala, ekonomičnost, funkcionalnost, oblikovanje, ergonomičnost, estetika, održivost, izvedivost rješenja, interdisciplinaran pristup radu te mogućnost pojedinačnih aplikacija vizualnih obilježja Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga te Vodoopskrbe i odvodnje.

Izvor : Pixabay

Na natječaju mogu sudjelovati profesionalni dizajneri – samostalni autori te interdisciplinarni timovi na čelu s profesionalnim dizajnerom, a studenti dizajna se na natječaj mogu javiti mentoriranim radovima. Za prvu nagradu predviđeno je 155.000 kuna bruto, za drugu 93.000 kuna, a za treću 62.000 kuna.

Međutim, oblikovani predmeti imat će prilično uzak krug korištenja – iz njih će pitku vodu iz zagrebačkih vodocrpilišta ispijati gradski i državni dužnosnici te djelatnici i suradnici Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga te Vodoopskrbe i odvodnje.

“Zar stvarno?” – zapitao se u šoku HNS-ov zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Stojak vidjevši objavu natječaja i zaključio da “Na žalost, očito misle ozbiljno”.

Oduševljenje natječajem tim više je teško skriti imajući na umu ogroman problem koji postoji u Zagrebu, a riječ je o dotrajalosti vodovodne mreže i enormnim gubicima koje generira te posljedično i većim računima. Kao i koliko bi kvalitetna nova mreža javnih česmi mogla biti identitetski važna stvar za Zagreb, koji leži na prirodnim izvorima i tokovima pitke vode i na čemu bi se moglo i graditi kampanju brendiranja Zagreba kao zdravog grada.

Naime, Zagreb je danas, suprotno svojoj tradiciji, grad koji ima izrazito nisku kulturu dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru, čime se u pitanje dovodi i njegova održivost, a na što kontinuirano upozorava građanska platforma 1postozagrad. Ona je prije par godina u okviru projekta ‘Ars Publicae’ Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII) raspisala natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme, na kojemu je prvu nagradu osvojio rad ‘Vodek’ autora Nere Nejašmić Kozina i Petra Kozine iz PIN-a.

Stoga su opet ukazali na to da najnoviji potez čelnika hrvatske metropole baš i ne drži vodu usporedivši način razmišljanja vlasti u dva europska grada – Zagrebu i Londonu, naime, “London uvodi dodatnih 100 javnih česmi, a Zagreb – umjesto natječaja za novi tipski model zagrebačke česme kakav gradu treba – raspisuje javni natječaj za čaše”.

“Na incijativu platforme 1POSTOZAGRAD Zagreb je prošle godine postavio 20-ak novih punktova za besplatnu pitku vodu i time započeo provedbu našeg prijedloga nove mreže javnih česmi za grad”, podsjećaju iz platforme i zahvaljuju svima koji su u gradskoj upravi prepoznali inicijative i podržali te time omogućili njihovu provedbu.

Međutim, London je ove godine, godinu nakon Zagreba, dobio 20 novih česmi, a u zagrebačkom slučaju, umjesto modela česmi koje zadovoljavaju suvremene stanadarde, postavljaju se zastarjeli modeli – Franceki – koji ne ispunjavaju nijedan dok je istovremeno London odmah uveo novi model, o čijem se dizajnu, napominju, može razgovarati, ali koji ispunjava suvremene standarde.

Štoviše, “nedavno su gradske vlasti Londona objavile da iduće godine uvode još 100 novih česmi s obzirom na to da su se pokazale kao izuzetno korisne, odnosno kao potreba, komunalni i javnozdravstveni standard. Paralelno, mi u Zagrebu polako zagovaramo jednu po jednu jer drugačije ne ide”, upozoravaju iz platforme.

Podsjetimo još i da je početkom godine Europska komisija predložila izmjenu pravila o kvaliteti vode za piće kojima se od država članica traži poboljšanje pristupa pitkoj vodi za sve građane i građanke što, između ostalog, znači i da bi im se trebalo osigurati da vodu iz slavine mogu popiti i na gradskim ulicama i u javnim zgradama, kao i da se u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima potiče konzumaciju vode iz slavine.

Izvor : Pixabay

No ako je teško ugledati se na London, a nije nepoznato da gradonačelnik ‘puca’ više na Rim, tu je primjer iz susjedstva, naime, na tom tragu marljivo već neko vrijeme radi jedna od nama susjednih metropola – Ljubljana, gdje je upravo tamošnja izgradnja mreže javnih česmi doprinijela izgradnji svijesti o važnosti vode što je rezultiralo činjenicom da je Slovenija postala prva zemlja na svijetu koja je vodu stavila u Ustav, kako je u razgovoru za N1 bio istaknuo analitičar prostora Saša Šimpraga, osnivač i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD.

Ljubljana bi, nije naodmet opet spomenuti, Zagrebu mogla biti odličan uzor i kada je riječ o odvojenom prikupljanju otpada i recikliranju – bit će da je razlog tome što se u tom gradu “bave ljudima, a ne kantama”, kako su svojedobno svoj uspjeh opisali u tamošnjem Centru za gospodarenje otpadom.

No prikladno je to i da nas vrati vodi – pa dok se u Zagrebu umjesto česmama bave čašama – ili fontanama, koje, doduše, mogu imati česme – stručnjaci uvijek iznova podsjećaju da je “najbolji imidž grada onaj koji govori da u njemu žive i rade ljudi”. A ljudi – ne samo oni iz gradskih vlasti i poduzeća – trebaju vodu, više nego ikada, u javnom prostoru za sve pod jednakim uvjetima. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.