Nova pravila o plaćama za državne službenike

Vijesti 11. lis 201807:59 > 08:03
N1

Zakon bi se odnosio na oko 30 tisuća državnih službenika, dakle ne na vojsku i policiju, na snagu bi trebao stupiti od 1. siječnja iduće godine

Ministarstvo rada će, neslužbeno je potvrđeno Jutarnjem listu, uskoro u javnu raspravu uputiti Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nakon usuglašavanja u okviru radne skupine, iako sindikati nisu zadovoljni rješenjem koji će se uputiti u raspravu.

Zakon bi se odnosio na oko 30 tisuća državnih službenika, dakle ne na vojsku i policiju, na snagu bi trebao stupiti od 1. siječnja iduće godine, a glavni cilj izmjena je da ubuduće plaća zaposlenih više ovisi o radnim učincima nego o godinama staža. Prema sadašnjim propisima, plaća državnog službenika i namještenika ovisi o rasporedu na radno mjesto i na nju nemaju nikakvog utjecaja rad i rezultati rada. Plaću službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Posebni uvjeti

Uz to, službenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada (inspektori, zaposleni u službi izvršenja kaznenih sankcija, carinici i drugi) za to ostvaruju i poseban dodatak. Reforma sustava plaća se, pak, zasniva na načelu jednake plaće za jednak u rad u cijeloj državnoj službi, a radna mjesta u državnim službama raspoređuju se u jedinstven sustav koji čini 13 platnih razreda od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto.

Nadalje, uvođenjem sustava platnih stupnjeva i razreda ubuduće se ukida dodatak od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, što međutim, ističe se, neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika. Naime, razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i neće biti manja od dva posto, a promicanje za jedan platni stupanj (odnosno povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju jedne ocjene “izvanredan učinak”, dvije uzastopne ocjene “učinak iznad očekivanja” i četiri uzastopne ocjene “očekivani učinak”. Ovo jasno pokazuje, tvrde u Ministarstvu, da je za najbolje radnike dinamika promicanja brža od automatizma koji je donosio dodatak za staž. Službenici i namještenici pak čiji je rad ocijenjen ocjenom “minimalni učinak” nazaduju u niži platni stupanj od onoga koji su imali do dobivanja te ocjene. Za službenike i namještenike koji su, pak, ocijenjeni ocjenom “neprihvatljiv učinak – uspješnost ispod utvrđenih rezultata” prestaje državna služba.

Mjerljivi pokazatelji

Budući sustav ocjene radne učinkovitosti temeljit će se na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto, a samo iznimno, tamo gdje nije moguće utvrditi mjerljive pokazatelje uspješnosti, ciljani se rezultati mogu utvrditi opisno. U tom smislu će se na temelju ovoga zakona donijeti i novi, jako bitan, provedbeni propis o postupku i kriterijima za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Ocjenjivanje će se provoditi, kao i dosad, godišnje i iskazivat će se ocjenama očekivani učinak, učinak iznad očekivanja, izvanredan učinak, minimalni učinak i neprihvatljiv učinak, s tim da će se uz mišljenja rukovodećeg službenika, ocjenjivanje u novom sustavu temeljiti na unaprijed određenim i mjerljivim pokazateljima radne uspješnosti. U konačnoj ocjeni će se na jednako vrijedan način obuhvatiti ocjene i mišljenja stranaka i korisnika, kao i mišljenja suradnika, uključujući nadređene i podređene službenike.

Ograničen broj

Kako bi se prisilili rukovoditelji da izbjegavaju dosadašnju praksu ocjenjivanja u kojoj je vrlo velik broj službenika ocijenjen ocjenom “izuzetan” i “primjeran”, uvest će se ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama, pa ocjenom “izuzetan učinak” može biti ocijenjeno najviše 8% službenika, a ocjenom “učinak iznad ocjenjivanja” 17%, što je, tvrde u Ministarstvu, realno prihvatljivo, jer čini 25%, odnosno četvrtinu ukupno zaposlenih.

Mogućnost nagrađivanja službenika za postignute rezultate, koje dosad nije zaživjelo u praksi, ići će prema tome da se omogući isplata jednokratne novčane nagrade i to za “izvanredni učinak” u visini jedne proračunske osnovice, a za “učinak iznad očekivanja” u visini 50 posto proračunske osnovice. Ukupna sredstva za jednokratne nagrade i nagradu za izniman rezultat limitirana su na 0,5 posto proračunskih rashoda za zaposlene državnog tijela, a razmišlja se i o mogućnosti javne objave o nagrađenim službenicima, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka. U prvoj godini primjene će u proračunu biti potrebno osigurati dodatnih 16,8 mil. kuna za provedbu ovog zakona, ušteda u drugoj godini iznosit će 345 tisuća kuna, trećoj 14 mil. kuna, a u četvrtoj 28,6 mil. kuna, dok će peta godina u odnosu na prethodnu biti skuplja za 1,5 mil. kuna, piše Jutarnji list.