Bivši predsjednik Sabora Luka Bebić u emisiji Studio uživo govorio je o obilježavanje Dana neovisnosti Hrvatske drugim aktualnim političkim događajima.
Gdje ste bili i što ste radili na današnji dan 8. listopada 1991.?
Na današanji dan 1991. godine smo po mraku prevezeni u zgradu Ine gdje se održavala sjednica Sabora budući da su dan ranije raketirani Banski dvori i da je su 7. listopada prošla tri mjeseca moratorija koje su nam odredili na proglašenje neovisnosti. Posljedice raketiranja Banskih dvora su bile kakve su bile i mi smo morali održati sjednicu Sabora i donijeti odgovarajuće odluke jer nas više nije obvezivala međunarodna obveza u smislu produženja ili odgađanja proglašenja nezavisnosti.
Što ste razmišljali, koliko vremena će proći do priznanja i oslobađanja Hrvatske?
Međunarodna zajednica je procijenila da se Hrvatska može braniti, premda nije imala oružje. Ono nam je oteto 1990. godine. Ipak smo pokazali da se možemo braniti i da Hrvatska neće tako lako kapitulurati i onda je međunarodna zajednica, ili neki od njih, promjenila donekle stajališta i onda smo nakon donošenja odluke o samostalnosti, a temeljna odluka je bila 25. lipšnja kada je donesena ustavna odluka o suverenosti, samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, a ovo je samo bilo odgođeno tri mjeseca.
Od te odluke do primanja u UN je prošlo nešto više šest mjeseci, a u međuvremenu je Hrvatska i međunarodno priznata. To je bilo brzo?
Bilo je brzo jer su tadašnje države Europske zajednice to prihvatile. Prihvatio je to i Vatkan, odnosno papa Ivan Pavao II., koji je puno na tome radio i tome ogromno doprinio. Island je bio prva zemlja koja nas je priznala pa je onda to išlo skoro po inerciji da su se i drugi tome priključivali. Relativno brzo smo postali članica UN-a te onda čitav proces koji je uslijedio našim članstvom u NATO-u i EU.
VEZANA VIJEST
Građani, a i državni vrh povodom obilježavanja Dana neovisnosti kaže da možemo bolje i želimo više. Je li se moglo više?
Mislim da se moglo više. Ako objektivno razmotrimo situaciju što se postiglo u 27 godina, mislim da smo imali izuzetno uspješan put, uz sve naše promašaje, nedosljednosti i kolebanja oko nekih bitnih stvari. Uz sve probleme koje smo imali, mislim da moramo biti zadovoljni jer ova generacija je ostvarila ono što su naši djedovi i pradjedovi sanjali stoljećima pa nisu uspjeli, a mi smo ipak stjecajem okolnosti i voljom i snagom hrvatskog oružja i branitelja stvorili novu Hrvatsku. Sada je moramo uređivati i biti strpljivi. Smeta mi kada se ne donose pravodobne odluke jer one se moraju donositi čak i onda kada ste u riziku da napravite i neke pogreške jer bolje je da se stvari dinamiziraju, nego da stagniraju. U ratu je bila drugačija situacija, nismo mogli puno raspravljati jer se moralo donositi odluke, vezano za rat, za međunarodno priznanje, razvoj gospodarstva, privatizaciju… Činile su se pogreške, ali su se morale donositi odluke. Mislim da je bolje nekada učiniti manju pogrešku nego ne raditi ništa i čekati da netko drugi riješi tvoj problem.
Je li to kritika sadašnje administracije, Vlade i Sabora ili mislite na sve ranije Vlade?
Ova Vlada je donijela neke dobre odluke, krenuli smo brže u gospodarskom smislu, riješavamo pitanje nezaposlenosti, imamo dobre turističke rezultate… Međutim, možda bi moglo i bolje kada bi se pravovaljano i odlučno donosile neke odluke.
Na koje točno odluke mislite?
Premijer je imao nekoliko primjera kada je donio prave odluke, no ima i situacija kada se one sporo odnose. Oko bitnih stvari smatram da možemo stvoriti konsenzus. No mislim da nije samo potrebna i moguća velika koalicija o kojoj se govori i koja bi završila 2. svjetski rat, nego se može postići konsenzus oko bitnih stvari, i sa lijeve i sa desne strane, su pitanje obrane, nacionalne soigurnosti, vanjske politike, zdravstva, školstva. Oko tih bitnih stvari može se postići konsenzus. I ne treba svaku stvar koju netko drugi predloži, eliminirati zato što je on to predložio ili prihvatiti zato što sam ja to predložio.
Kako gledate na zadnje događaje u HDZ-u kao što su izbacivanje Darka Milinovića ili aferu SMS?
Predsjednik Tuđman je uvijek nastojao održavati uravnoteženu situaciju u stranci. On je govorio da treba u programu stranke obuhvatiti ono što su zastupali Radić, Hebrang i Starčević. HDZ je sastavljen od vrlo, ne bih rekao heterogenih sastavnica, ali jako široko. Normalno je očekivati da u velikoj stranci postoji i centar i lijevo i desno krilo. No, Tuđman nikada nije dozvoljavao ekstreme. Kada bi se HDZ previše oslonio na krajnju desnicu, pao bi mu rejting u biračkom tijelu. Nikad ekstremi neće moći stvoriti većinu. Desni centar koji predstavlja HDZ treba se odmicati prema centru.
Treba li mijenjati izborni sustav i kako?
Jedno od bitnih pitanja za budućnost Hrvatske je pitanje izbornog sustava. Ne može 800 tisuća Hrvata, državljana Hrvatske, predstavljati tri zastupnika u Saboru. Svi državljani Hrvatske imaju pravo birati Sabor i predsjednika Republike. Ako ti ljudi koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju samo tri zastupnika u saboru, uključujući one iz BiH i cijelog svijeta, to nije u redu. Nemam ništa protiv da manjine imaju ono što imaju. No, nije pošteno i ne može dovesti do nečeg dobrog da 700 ili 800 tisuća građana koji imaju državljanstvo imaju tri zastupnika u Saboru. Ne možemo isključiti toliko ogromno biračko tijelo iz političkog života Hrvatske. Ako jedna od 10 izbornih jedinica ima oko 300 ili 400 tisuća birača i daje 14 zastupnika, onda najmanje toliko ili možda i 20 trebaju imati hrvatski državljani van Hrvatske. Pritom ne treba ništa dirati u prava manjina.
HDZ je u ustavnim promjenama pristao na smanjenje broja zastupnika iz dijaspore jer je oporba tvrdila da sve te zastupnike uvijek dobije HDZ.
Ja govorim o njihovom pravu. Zašto onemogućiti njihovo pravo zato što bi eventulano HDZ dobio te glasače. Kakva je to logika? To je spekuliranje i izbjegavanje pravog demokratskog izražaja hrvatskog naroda. Građani Hrvatske trebaju imati ista temeljna prava, bez obzira žive li u Splitu, Zagrebu, Metkoviću ili u Njemačkoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
