Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić komentirao je u Novom danu, među ostalim, odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da pokrene postupak protiv premijera Andreja Plenkovića i čelnika Mosta Bože Petrova zbog njihovih aktivnosti prilikom izrade Lex Agrokora.
Kad je riječ o aferi Borg, je li logično pokretanje postupka protiv Plenkovića i Petrova?
Teško da je Povjerenstvo moglo izbjeći pokretanje postupka. I sam premijer kaže da nisu imali drugog izlaza nego da krše proceduru i stvore grupu koja će riješiti problem kolapsa Agrokora. Polazi se od pogrešne činjenice da bi do kolapsa došlo da je poštivana procedura. U Hrvatskoj postoji stečajni zakon. Da je 10-ak društava u sastavu Agrokora zatražilo pokretanja predstečajne nagodbe, mi bismo vjerojatno imali scenarij koji imamo i danas. Agrokor bi bio spašen, ali nova vlasnička struktura izgledala bi bitno drugačije, a grupe Borg jednostavno ne bi bilo. Vjerujem da je Plenković svjestan toga da je bio žrtva priče u kojoj je bilo prodano “ili ovako ili sve ide k vragu”. Postavlja se i pitanje zašto Vlada nije ništa učnila da se promijeni stečajni zakon koji bi obuhvatio društva kakvo je i Agrokor. Postavlja se i pitanje što ćemo s Uljanikom i 3. majem, je li taj zakon dobar i za njih…. Demokracija uključuje proceduru, ako procedure nema postavlja se pitanje tko određuje granice kršenja procedure.
Koliko je tužbi u slučaju Agorkor?
VEZANE VIJESTI
Znamo da su 92 pravne i privatne osobe osporile nagodbu. Čeka se odluka Visokog trgovačkog suda. Tek nakon toga možemo očekvati daljnji razvoj situacije. Kakva god odluka Visokog trgovačkog suda bila neće zadovoljiti sve. Dio odvjetnika smatra da svako osporavanje nagodbe dovodi u pitanje nju kao cjelinu. Dio smatra da se dijelovi mogu osporiti bez osporavanja cijele nagodbe. Nisam previše uvjeren da će Visoki trgovački sud donijeti odluku kojom će samo potvrditi postojeću nagodbu, bez da ulazi u sadržaj i ospori neke dijelove.
Tko formalno upravlja Agrokorom?
Europski sud iz Luksemburga je odbio zahtjeve Sberbanke i VTB-a koji su se žalili na primjenu sankcija. Sankcije za Rusku Federaciju obuhvatile su i neke firme kojima su ograničene mogućnosti poslovanja u EU-u i svijetu. Način na koji su se obeštetili u postupku nagodbe može biti sporan. Oni su svoja loša potraživanja pretvorili u vlasništvo nad Agrokorom. To što javnost ne prati, to vrlo dobro premijer i Vlada znaju. Pretpostavljam da je dolazak jednog od ljudi iz Knightheada formiranje na koji način Knighthead misli prepustiti kontrolu Sberbanku… Hrvatska postaje pretjerano izložena ruskom kapitalu. Plin je uglavnom ruski, nafta mađarska, a sada i prehrambeni sektor ide pod kontrolu Ruske Federacije. Vlada nije sretna i ne zna kako da se iz te priče izvadi. I Bruxelles vjerojatno pita: Kako vam se to dogodilo?…. Ruske banke su svoje loše kredite pretvorile u vlasništvo nad Agrokorom. Menadžment se adaptira na one koji će sutra određivati i njegovu sudbinu. Da Sberbanka bilo što zatraži, Peruško će to izvršiti. Budite uvjereni da Sberbanka neće napraviti grešku u koracima do odluke Visokog trgovačkog suda. Sigurno će se pritajiti dok ne preuzmu potpunu kontrolu i tek tada možemo očekivati stvarne posljedice prelaska strateške komapnije u ruke Kremlja i njegovih prijatelja.
Odluka suda u Londonu, što bi odluka o žalbi na izručenje značila?
#related-news_0
Na cijeli proces u Londonu treba gledati odvojeno od ovoga koji se vodi u Hrvatskoj. Kakva god odluka suda u Londonu bila, ona nema veze s ovim što se radi u Hrvatskoj. Todorić je zainteresirana strana, jedna od 92 žalbe je njegova. Kako god završilo, to će biti dugotrajan proces. Radi se o nečemu što se događalo unutar gospodarskog subjekta. Bit će cijeli niz vještačenja koja će jedno drugo osporavati i nećemo tako skoro vidjeti kraj. Dio javnosti je izgubio interes za proces u Londonu. Unutar HDZ-a se danas vode druge bitke. U HDZ-u postoji jedno krilo koje je vezano uz ruski kapital i pogodovalo je, ili je trebalo pogodovati, ruskim interesima. Cijelu ovu priču s Rusima i sukob o lažiranim SMS-ovima treba gledati u tom kontekstu, ne u kontekstu Londona.
Kad se očekuje odluka Visokog trgovačkog suda na žalbe?
Važno je koje će dijelove Visoki trgovački sud osporiti i kakve će to posljedice imati na nagodbu u cjelini. Dio žalbi je pisan vrlo ozbiljno i iza njih stoje velike banke i kompanije i uložen je veliki trud i znanje da bi osporili nagodbu kakva je izglasana. Oni su gubitnici u ovoj nagodbi i opet se vraćamo na početak i pitanje što bi bilo da nije bilo Lex Agrokora nego da je bila predstečajna nagodba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
