Gošća N1 studija uživo bila je Sara Kekuš iz Centra za mirovine studije (CMS), koja je komentirala slučaj samohranog oca izgubljene sirijske djevojčice Allse od koje ga je još prije desetak dana, kako tvrdi, razdvojila hrvatska policija nedaleko Plitvičkih jezera, razbila mu mobitel i potom ga deportirala u BiH.
VEZANE VIJESTI
Kekuš je potvrdila da je Allsin otac jučer zatražio azil, ali da još nema potvrde da je premješten u Porin tako da i CMS čeka daljnje informacije. Podsjetila je da je policija kontaktirana još tijekom vikenda, no do ponedjeljka nije bio pokrenut postupak jer je MUP RH tvrdio da od MUP BiH nije dobio uputu za djelovanje.
Imamo samo zabrinjavajuću informaciju da je Allsa već 13. dan negdje, ali ne znamo gdje i ovo je potencijalno još jedno dijete, kojemu je život ugrožen u pokušaju traženja sigurnosti u Hrvatskoj, mi se nadamo najboljem mogućem završetku priče, no informacije i brojke koje inače dolaze s terena su puno gore i vrlo zabrinjavajuću, upozorila je Kekuš podsjetivši i na podatke europskih institucija o djeci koja su nestala na području Europe.
Broj izbjeglica koji dolaze se smanjio, a velik je problem i dalje politika EU, koja u zadnje dvije godine želi zadržati ljude izvan granica EU, a određeni broj ljudi je nestao u limbu i pokušava doći do sigurnosti ostvariti prava, no na našoj im se granici to ne dopušta i krši im se njihova prava u pristupu azila, upozorila je također Kekuš.
Do koje će mjere EU biti fokusirana na zaštitu vanjskih granica, a da ne uzima u obzir ljudske živote?
Kao posebno zabrinjavajuće istaknula je što MUP RH i dalje ima tendenciju odbacivati svaku moguću odgovornost čak i onda kada s izvještajem izađe agencija poput UNHCR-a, a to bi trebalo prestati što vidimo i u ovom slučaju.
Zaista se nadam da će MUP početi čitati zakone na način kako su oni pisani, a problematičnim smatram izjavu iz MUP-a da je Allsinu ocu dopušteno traženje međunarodne zaštite iz humanitarnih razloga s obzirom na okolnosti, kazala je Kekuš.
Nadam se da MUP inače ne tumači taj zakon tako jer u njemu piše da svaka osoba ima pravo na traženje međunarodne zaštite, a onda nadležni utvrđuju tko ima pravo na zaštitu, nije na MUP-u da određuje tko ima pravo na zaštitu, istaknula je.
Bilo bi krajne vrijeme da MUP krene odgovorno postupati, kako niže, tako i kompletna struktura MUP-a, da se utvrde činjenice i prestanu nijekati sva dosadašnja svjedočenja koja sada već i previše aktera sa svjetske scene potvrđuje, napomenula je Kekuš.
Osoba ima pravo već na graničnom prijelazu zatražiti zaštitu, a to im se onemogućuje i oni se tada odlučuju na ilegalan prelazak, no čak i tada im se to ne smije uzimati kao otegotna okolnost, međutim, ljude se ne samo vraća nezakonito, nego im se i krade novac i uništava mobitele i nerijetko su pretučeni, upozorila je Kekuš.
Zašto postupci u slučaju odobravanja ili neodobravanja međunarodne zaštite, odnosno azila dugo traju, o razlozima za to je teško nagađati, kazala je, ali i dodala da je ono što svakako znamo daje u posljednjih godinu dana riječ o padu izbjeglica i govori se o fluktuaciji 200 do 300 ljudi u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite.
Situacija se s odobravanjem zaštite popravila posljednjih mjeseci, ali kada gledamo u globalu, jako ju je malo ljudi dobilo, a posebno je bitno gledati kako se odluke donose – je li sve napravljeno u redu, a i onda ne samo postupak kao takav, već koliko je ljudima omogućeno da nastave život kasnije – učenje jezika, mogućnost zapošljavanja, osiguranje životne egzistencije, a kako sve to izostaje, nerijetko mnogi od njih nakon nekoliko godina napuste Hrvatsku, objasnila je Kekuš.
Podsjetila je i da je EU zajednički sustav azila već neko vrijeme u krizi i da se sve više događa derogacija ljudskih prava te je definitivno zabrinjavajuće da se EU sve više okreće bilateralnim ugovorima sa zemljama koje i dalje ugrožavaju ljudska prava kao primjerice Turska i Afganistan, kao i nova ideja koja se javlja da se potencijalno sigurnim zemljama proglasi Gruziju, Alžir, Tunis i Maroko.
Pitanje je do koje će mjere EU biti fokusirana na zaštitu vanjskih granica, a da ne uzima u obzir ljudske živote, zaključila je Kekuš.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
