Hrvatska je primarno tranzitna zemlja za razne vrste krijumčarenja, uključujući i ilegalne droge.
Heroin tradicionalno dolazi iz Afganistana južnim krakom “balkanske rute”, gotovo isključivo cestovnim prometom. Bez obzira na sve veću dostupnost sintetskih preparata, i dalje je tražena supstancija i ne nestaje s tržišta, piše Slobodna Dalmacija.
VEZANA VIJEST
Iako statistika pokazuje kako se smanjuju količine heroina koje su zaplijenjene, istodobno raste njegova kvaliteta, koja je u posljednjih pet godina sve viša. Najnižu prosječnu vrijednost u čistoći, od 8,4 posto, heroin je imao 2011. godine, a prošle godine kvaliteta je narasla do 21,1 posto u ukupnim zapljenama tijekom 2017. godine.
Trend porasta čistoće heroina zabilježen je na području cijele Europe, gdje je ta droga i dalje glavni opijat koji se upotrebljava.
Prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih osoba ovisnih o heroinu bila je 16 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno je u dobi od 20 godina, a prvo intravensko s 21 godinom.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, kao i u cijeloj Europi i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik.
Najmlađa zabilježena osoba je imala 13, a najstarija 76 godina.
Najvišu stopu liječenih ovisnika o opijatima imala je Zadarska županija, i to 496,2 na 100.000 stanovnika. Slijede zatim: Istarska sa stopom od 495,9, Šibensko-kninska s 449,7, Grad Zagreb s 366,7, Primorsko-goranska s 342,5, Splitsko-dalmatinska s 331,9 te Dubrovačko-neretvanska s 246,3. Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 248,3 na 100.000 stanovnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
