Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek gostovala je u Novom danu.
U komentaru ste napisali da bi se mogle dogoditi nesagledive posljedice trgovinskog rata između SAD-a i EU?
Trump je u kampanji obećao da će popraviti poziciju SAD-a u ekonomskim odnosima. SAD godinama bilježi trgovinski deficit. Moj je dojam da Trump na mudar i inteligentan način pristupa problemu i želi ispuniti svoje predizborno obećanje pritom ne birajući sredstva. Čini mi se da će trgovinski rat završiti uz malo uveđenja carina i više prijetnji te da će ispregovarati bolju poziciju za SAD u međunarodnim trgovinskim odnosima. Trump je krenuo uvođenjem carina na čelik i aluminij EU i time cilja zemlje koje su mu najveća rak rana, Njemačku i Francusku, a posebno Njemačku. Prijeti i carinama na automobile, što bi najviše pogodilo Njemačku. Jedino velike zemlje, ako uvode carine, mogu od toga imati za ukupnu ekonomiju korist i blagostanje može rasti, ali samo u slučaju da njihovi veliki trgovinski partneri ne uzvrate istom mjerom. No, sada vidimo da velike zemlje uzvraćaju Amerikancima istom mjerom. To će naškoditi ukupnoj svjetskoj ekonomiji jer će dovesti do smanjenja ukupne svjetske ekonomije.
Kako se to sve može odnositi na hrvatske tvrtke?
Zasad u odnosima prema EU Trump mali dio svojih ukupnih prijetnji ostvario. Uvedene su carine na čelik i aluminij, no proizvodnja njih je Hrvatskoj je slaba ili nikakva pa nas one nisu pogodile. Ukoliko se popis europskih roba kojima će se carine povećati, pogotovo ako se to proširi na automobile, onda će biti pogođeni naši proizvođači autodijelova koji sve svoje proizvode izvoze u inozemstvo. Ako trgovinski rat poprimi veće razmjere i ako se smanji svjetska trgovina i BDP, to će onda isto utjecati na hrvatsku ekonomiju.
Ovih dana očekuje se formiranje Zaklade o vojnoj solidarnosti prema kojoj će u mreži prihoda te Zaklade koja će skrbiti o zaposlenicima MORH-a biti u državne tvrtke, što mislite o tome?
Smatram da doista nije mudro da u zemlji koja je ranjena brojnim društvenim nepravdama i iz koje se zaposlenici iseljavaju, da Vlada donosi odluku u kojoj se jedan dio državnih službenika privilegira u odnosu na druge radnike i građane. Sam zakon će loš imidž državnih službenika učiniti još negativnijim. Podsjeća me na bivša socijalistička vremena i stječe se dojam da se stvara povlaštena kasta i te povlastice su slične onima koje su imali zaposlenici JNA u Jugoslaviji. Vlada nam poručuje da su javna poduzeća socijalna, a ne ekonomska, kategorija. Ona bi trebala svoju dobit reinvestirati u infrastrukturu, a mi stvaramo Zakladu koja će dodatno podijeliti i ovako podijeljeno društvo.
Koliko dobiti javnih tvrtki se vrati u proračun i tko to kontrolira?
To kontrolira Vlada i ona je u prošlosti tražila da dobit vrate u proračun. Reforma javnih poduzeća su jedna od onih reformi koje bi se trebale provesti, a ne provode se. Ta poduzeća treba reformira, ali Vlada nam ovim zakonom poručuje da njihova ekonomska funkcija nije najvažnija nego trebaju služiti jednoj socijalnoj funkciji te im dokida materijalnu osnovicu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
