"Liječnici zbog prekovremenih zarađuju jednu i pol plaću"

Vijesti 19. velj 201515:02 > 15:08
N1

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek opovrgnula je tvrdnje Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) o potplaćenosti prekovremenog rada liječnika, ustvrdivši kako se jedino bolničkim liječnicima u sustavu zdravstva prekovremeni sati plaćaju 50 posto više, zbog čega zarađuju prosječno jednu i pol plaću.

Nakon što su iz HUBOL-a upozorili da program skraćivanja bolničkih listi čekanja “Program plus” neće uspjeti zbog potplaćenosti prekovremenog rada, Spomenka Avberšek ustvrdila je da je 99 posto bolničkih liječnika zbog financijske isplativosti potpisalo pristanak na prekovremeni rad na koji ih, ističe, nitko ne može prisiliti.

“Priča da im je satnica 50-ak kuna obično je prodavanje magle jer nitko od njih ne bi pristao raditi za taj novac”, kaže Avberšek koja tvrdi da liječnici “nikada nisu manje radili, a više zarađivali”.

Rezultat je to kolektivnog ugovora (KU) po kojemu je dežurstvo ušlo u redovnu satnicu, a svaki prekovremeni rad, iznad 48 sati tjedno, plaća se 50 posto više.

Po njezinu tumačenju, prije godinu dana zato su propali svi pokušaji uvođenja smjenskog rada u bolnicama. “Svi su se digli na noge – od sindikata do Komore i Zbora, i poslali dopis Ministarstvu zdravlja u kojem su tražili povrat 24-satnog dežurstva jer ne mogu adekvatno obaviti svoj rad kroz 16 sati”.

Naime, svakom se radniku u zdravstvu, po KU, mora prekovremeno platiti više od odrađenih 48 sati tjedno. S obzirom da 24-satna dežurstva ulaze u redovni fond sati, bolnički liječnici imaju i po 50 do 100 prekovremenih sati mjesečno, na temelju kojih zarade još pola plaće. Nitko od bolničkih liječnika s dežurstvima i s 20 godina staža nema plaću manju od 16.000 – 17.000 kuna, tvrdi Avberšek.

Sasvim je drugačija situacija s ostalim zaposlenicima u zdravstvu, za koje nema novca pa se pomno pazi da ne rade prekovremeno. Na odjelima na kojima su donedavno radile tri sestre, sada radi samo jedna.

“Sestre i tehničari pretvoreni su u roblje, jer sada rade za dvoje ili troje da im se ne bi moralo dodatno plaćati. Najviše trpe pacijenti jer sestra više nema vremena pacijentu dodati ni čašu vode, pa ostaje otvoreno pitanje koje će to sestre raditi uz liječnike u sklopu ‘Programa plus’ i kako će im se to platiti”, kaže Avberšek.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec u povodu početka provedbe programa smanjivanja listi čekanja ističe kako je naglasak na reorganizaciji rada, bez namjere da se ikoga od zaposlenika previše optereti.

“Samo će se bolje organizirati poslovni procesi u bolnicama, a samim time i liječnički će rad postati učinkovitiji”, rekla je Prenđa Trupec i kao jedan od prvih idućih koraka najavila razgovor s liječnicima, te moguće izmjene Zakona o radu i KU-a.

Podizanje učinkovitosti rada bolnica za samo pet posto riješilo bi sve liste čekanja. Mi u HZZO-u, zajedno s ravnateljima bolnica, mislimo da je to izvedivo, poručila je Prenđa Trupec.