U intervjuu tjedna 'Točke na tjedan' Anka Bilić Keserović ugostila je ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić.
Započnimo s vrućom temom, odnosima s Beogradom nakon incidenta koji je izazvao Vojislav Šešelj tijekom boravka hrvatskog izaslanstva. Kako komentirate reakciju službenog Beograda?
“Ovo je događaj bez presedana, barem kada je u pitanju hrvatsko izaslanstvo u stranoj zemlji, koji se dogodio u Skupštini Republike Srbije, da su se na najgrublji način skrnavila državna obilježja Republike Hrvatske i da se grubo vrijeđalo visoko izaslanstvo, na čelu s predsjednikom Sabora. To je za nas nešto neprihvatljivo i da naša delegacija nije imala drugog izbora nego se odmah vratiti u Zagreb. Reakcije od strane službenog Beograda nisu bile potpuna osuda, što smo naravno očekivali, i neko relativiziranje toga usporedbom s posjetom srbijanskog predsjednika Vučića Hrvatskoj nisu primjerene, to nisu usporedive situacije, u Zagrebu se ništa slično nije dogodilo. Zaista još uvijek očekujemo da se na primjeren način odgovori.”
Što očekujete?
“Nije bila bezuvjetna osuda, očekivali smo odgovarajuću osudu, a takvo nešto nije došlo. Pravo adresiranje onoga koji je to počinio, Šešelj je osuđeni ratni zločinac, ne smije biti u Skupštini. Očekujemo da Srbija koja želi članstvo u EU-u poštuje vlastite zakone i vladavinu prava.
Mi smo reagirali kad je bio napad na Žigmanova, mislim da za sigurnosne službe nije trebalo biti iznenađenje da bi se nešto moglo dogoditi, to je uobičajeno Šešeljevo ponašanje i još smo više začuđeni da je izostala osuda.”
Premijerka Brnabić je rekla da je možda pogrešno što je delegacija otišla iz Beograda.
“Nastala je neugodna situacija za domaćina, prvi službeni posjet predsjednika Sabora je završio na ružan način, utoliko je razumljivo da premijerka žali što izaslanstvo nije ostalo, ali drugačije se nije moglo reagirati. Mislimo da ovo nije dobar način kako ćemo dalje razvijati odnose, želimo riješavati otvorena pitanja i razvijati odnose Srbije i Hrvatske, ovo je stavilo sjenu, ali smo posvećeni razvoju odnosa. Ovakvi potezi ne pomažu hrvatskoj strani da se na odgovarajući način posveti odnosima.”
Pridaje li se Šešelju na ovakav način prevelika važnost?
pročitajte još
“Incident je bio pretežak, grubo je vrijeđao naše izaslanstvo, ali mislim da je najgrublja greška da se on uopće našao u dijelu gdje se nalazilo naše izaslanstvo. Za Šešelja, osuđenog ratnog zločinca nije trebalo nikome biti iznenađenje kako će reagirati, Hrvatska nije to mogla spriječiti, to je bilo na strani domaćina. Mogao se bolje kontrolirati put kojim se kretalo naše izaslanstvo, protokol je jasan.”
Što se sada može poduzeti?
“Ostalo je u sjeni da je prilikom ovog posjeta bilo predviđeno i otvaranje HGK-a u Beogradu, time je Hrvatska dala do znanja da se i dalje žele graditi odnosi, nisu se svi članovi izaslanstva vratili u Hrvatsku no ovakvi incidenti stavljaju sjenu i koče odnose. U Srbiji živi značaj broj hrvatske manjine i važno nam je da se osjećaju dobro i sigurno trpe posljedice ovakve retorike. Mislim da moramo raditi za dobrobit dobrosusjedske suradnje i naše manjine. Mi trebamo raditi na tim odnosima, nema altrenative dijalogu, imamo dužnost i želimo graditi odnose, ali nije uvijek lako. Ono što ne pomaže je da sa srbijanske strane dolazi zapaljiva retorika, ali i o obećanja o suradnji i dok god budu postojale paralelne radnje mislimo da to nije dobar put. U odnosima smo otvoreni, sa Srbijom su oni bremeniti i teški ali zbog toga moramo biti pažljiviji.”
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je pozvala Vučića u vrijeme izložbe u New Yorku, koliko su koordinirani?
“Što se tiče glavnih odrednica vanjske politike nesumljivo je koordinirana. Njezin djelokrug je drugačiji od onog Vladinog i postoje situacije u kojima predsjednica ide korak dalje. Taj posjet je prošao odlično, premijer ga je primio, bilo bi bolje da nije bilo odmah nakon izložbe, ali taj sastanak je bio dogovoren, to je predsjedničino pravo. Oko ‘tajminga’ se moglo malo više razgovarati, ali velike odrednice su koordinirane.”
Očekujete li daljnje zaoštravanje, Jasenovac, Vulin navodno dolazi, je li točno da je Hrvatska razmišljala da mu se zabrani dolazak u Hrvatsku.
“Postoje naznake da će ministar Vulin doći u Hrvatsku, ja zaista ne znam ima li on namjeru ili ne u kontekstu sad ovog teškog incidenta koji se dogodio. Ministar Vulin je poznat po nekad neodmjerenoj i zapaljivoj retorici. Mislimo da takva vrsta retorike i takva vrsta ponovnih nekih izjava u Hrvatskoj, sigurno ne bi pridonijela našim odnosima tako da očekujemo od srbijanske vlade da bude odgovorna u ovom trenutku. Dakle, mi sigurno želimo graditi bolje odnose s Republikom Srbijom, vjerujemo da bi to trebala biti i želja druge strane, ona je deklarativno takva, i u tom smislu mislim da bilo kakva posjeta, bilo kojeg dužnosnika sa strane Srbije treba biti – dakle odluka o tome hoće li Vulin doći u Hrvatsku ili ne – treba biti mjerena na takav način.”
Što se tiče žrtava Jasenovca, hrvatska Vlada žali svaki život koji je tamo izgubljen, mislimo da nije dobro manipulirati žrtvama, sa srbijanske strane se to i dalje radi. Kada se to prestane raditi, odnosi će postati bolji.
Ali u Jasenovcu imamo tri komemoracije.
“Nama je žao da se tako događa, vjerovali smo da smo napravili neke iskorake, ovakav način nije najbolji, ali ne možemo utjecati na one koji tako odluče. Želimo da se na najbolji mogući način obilježi stradavanje.”
Predstavnicima manjina smeta nedovoljna i jasna osuda pozdrava ‘Za dom spremni’.
“Mislim da je Hrvatska vlada napravila iskorak kad je napravila Povjerenstvo od ljudi koji na različite načine gledaju na to pitanje. Mislim da je u društvu koje je podijeljeno bitno raditi odmjereno, veliki napor koji je napravljen je bio korak ka pomirenju i mislim da se ove godine ne može reći da nije napravljen pomak. Vjerujemo da smo pokazali dovoljno dobre volje i ove godine se moglo ići na jednu komemoraciju u Jasenovac.”
Kakvi su odnosi s Ljubljanom?
“Mi smo od početka nudili dijalog, tvrdimo da je to otvoreno bilateralno pitanje, pitanje međunarodnog prava, žao nam je da naša rješenja nisu prihvaćena od strane Cerarove vlade. Slovenska strana je odlučila pokrenuti proceduru po članku 259 ugovora o funkcioniranju EU-a, da je bilo kršenja europskog prava. Sada se može reći da smo na sve stavke i prigovore odgovorili. Naša poruka je da se to pitanje može riješiti samo zajedno, slovenska strana ide sudskim putem. Sada je procedura da prvo komisija sama uzme tri mjeseca vremena i da se pokuša kroz trilateralni dijalog to riješiti. Uvjereni smo da nema kršenja europskog prava i ne očekujemo da će Komisija pokrenuti proceduru.
Što ako bude najcrnji scenarij?
“Naš je stav i dalje isti, žao nam je što je Slovenija izabrala ovaj put, spremni smo ići na sud EU-a, nemamo dvojbi o kršenju europskog prava i ne bojimo se procedure, no šteta je gubiti vrijeme. Imamo granicu koja je bila i ’91. i do zajedničkog dogovora možemo doći samo dijalogom. Ako već spominjemo pravo EU-a, smatramo da je Slovenija prekršila pravo EU-a pisanjem kazni jer ribari love unutar razgraničenja koje vrijedi od ’91. Ako ima netko tko krši europsko pravo, onda je to prije Slovenija nego Hrvatska. Naši policajci su tamo, uz naše ribare, ali čini se da i Slovenija čeka, i novu Vladu i rješenja.”
O novom izbornom zakonu u BiH
“Izborni zakon je sigurno najvažnije političko pitanje u BiH, postoje prava tri konstitutivna naroda koja su po Daytonskom sporazumu bila zajamčena, da svi imaju pravo na legitimno predstavljanje, ali je kroz nekoliko odluka visokih povjerenika mijenjano na štetu hrvatskog naroda. Ukoliko se ne promijeni zakon i ako se ne poštuju odluke Ustavnog suda da će se nakon izbora dogoditi sličan scenarij kao u Mostaru, a to nikome nije potrebno. Konstitutivni narodi do tog dogovora moraju doći sami. Žao nam je da je prošlo toliko vremena, kampanja se zahuktala, ali se nije dovoljno truda uložilo. Hrvati su nudili dosta rješenja koja idu u skladu s odlukom, ali druge strane to nisu na isti način vidjele, nadamo se da će doći do pomaka. BiH treba nastaviti europskim putem, ali u takvim okolnostima nestabilnosti teško da se mogu posvetiti putu razvoja i reformi.”
Očekujete li da to riješi međunarodna zajednica i što Hrvatska može učiniti?
“Ako je netko zaista glasan i prisutan, to je sigurno Hrvatska, ali BiH je suverena država, njezine institucije moraju donijeti ta rješenja. Međunarodna zajednica je prisutna, ali do sad nije bilo puno uspjeha. Ne može nitko izvana nametnuti takvo nešto, mislimo da nema sklonosti da visoki povjerenik koristi svoje ovlasti. BiH mora sama odlučiti o sebi, mi osvješćujemo, ali ne možemo raditi posao institucija druge države.”
Politika proširenja EU-a, kako ćemo se postaviti?
“Europska komisija je jasno rekla da se bilateralna pitanja riješe prije ulaska u EU. Veliku ulogu u tome je imala činjenica da je Slovenija u odnosu s Hrvatskom manipulirala tom mogućnošću da ucjenom prekine naše pregovore. Poruka koju je poslala Slovenija je direktno imala utjecaj na odluku Europske komisije. Sa svim našim susjedima smo spremni za dijalog, ići na stalna sudska tijela ako treba. Želimo riješavati ta pitanja, ali pitanje granica je pitanje suvereniteta, to je teško pitanje. Mi smo s našim postojećim granicama ušli u EU i u Ujedinjene narode, pritom nismo imali problema.”
Kritika oporbe da na ključnim državnim pozicijama imamo diplomate, ali imamo najgore odnose sa susjedima.
“Jedno s drugim nije u nekom odnosu, mnoge stvari koje su se gomilale, poput odnosa sa Slovenijom i BiH, su se jednostavno otvorile u isto vrijeme pa je možda takav dojam. Ne mislim da imamo probleme s tim da imamo diplomate na visokim funkcijama, dapače oni razumiju kako se može u međunarodnim odnosima funkcionirati, ali ima puno pitanja koja nisu ranije riješena. Diplomacija uvijek pretpostavlja da i druga strana želi riješavati pitanja. Vi možete raditi onoliko koliko vam se dopusti, mi ulažemo puno napora i puno je napravljeno, ali je i puno problema od kojih su neka vrišteća.”
Vodi li predsjednica svoju vanjsku politiku? Poziv Vučiću pa sad Putinu.
“Naš odnos prema Rusiji je tzv. dvotračni, jedan su dio sankcije koje smo uveli na razini EU-a i to ostaje validno, ne izlazimo izvan stava EU-a. U drugom dijelu je suradnja na važnim pitanjima, poput gospodarskih, vanjskopolitičkih, kulturnih… Rusija je članica Vijeća sigurnosti i Hrvatska ima interese s njom surađivati. Nije kontardikcija da neke korake osuđujemo i da i dalje želimo surađivati.”
Ruski diplomat proziva Hrvatsku s visoka i pita nas gdje su bili naši zapadni prijatelji kada se pojavio problem Agrokora.
“Ne znam kako se veleposlanik poistovjećuje s privatnom bankom koja je ušla u Agrokor. Mi smo reagirali na čin, prišli smo našim saveznicima. Nisu svi reagirali, ali mi smo procijenili da moramo osuditi taj čin, vrijeme će pokazati kako je tko reagirao.
Je li Vas iznenadio ruski protuodgovor?
“Svaka zemlja odabire svoj način odgovora. To nije uobičajen način, ali s pravom.”
Na koji način treba pojačati raspravu o Istanbulskoj konvenciji?
“Posjet glavnog tajnika Vijeća Europe je bio planiran i ranije, uobičajen je za državu koja ide prema predsjedanju i on je bio u funkciji pripreme toga. Što se tiče ratifikacije Konvencije, mislimo da je važno da je ona ratificirana, to je jedan način kako se na bolji način radi na sprečavanju nasilja i sankcioniranja ako se ono dogodi. Sve drugo je nepotrebno za raspravu. Činjenica da smo odgovarali na neka pitanja, mislimo da je trebalo umiriti one koji su sumnjali da je bit nešto drugo, a ne zaštita žena. Hrvatska nije prva zemlja koja je dala interpretativnu izjavu. S glavnim tajnikom smo razgovarali o našem iskustvu, o dijelovima koji su izazvale zabrinutost i došli smo do zaključka da treba dodatni napor da se ukaže na jedini cilj Konvencije. Sve što joj se kod nas pripisavalo zaista nije ono što Konvencija ima za cilj, a protiv toga nitko ne može biti.”
Korupcija je postavljena kao jedno od prioriteta, glavni tajnik misli da nismo postigli standarde na europskoj razini. Čini li Vam se da je zamrla ta borba?
“Izbor prioriteta je bio naš, mi smo je izabrali jer mislimo da na njoj treba stalno raditi, ne mislimo da smo savršeni i da smo s tim završili. Ne bježimo od toga da treba dalje raditi.
Zbog čega je državni odvjetnik Dinko Cvitan morao otići?
“Sve proceduralno ide kako je predviđeno, ne vidim problem. Spekulacije će uvijek postojati. Mislim da se ne može dovoditi u pitanje legalnost ovog postupka, da se mogu usavršavati postupci to sigurno.
Idete na ministarski sastanak G7, kakav će biti hrvatski stav o Siriji?
“U Kanadi se održava 21. i 22. neformalni sastanci G7, jedna od tema je pitanje žena u stvaranju mira i sigurnosti, a drugi će biti posvećen gorućim temama poput Sirije. U ovom trenutku još nije vidljivo kako će se strane postaviti, ali mislimo da to treba staviti pod kapu Ujedinjenih naroda.
Nema dokaza da je sirijski režim upotrijebio kemijsko oružje, ali je odlučeno da se Sirija napadne, kako to komentirate?
“Što se tiče Vijeća sigurnost ono je na 12 sastanaka šest puta raspravljalo o Siriji i postojala je blokada o odlukama koje se vežu na uporabu kemijskog oružja, očito ima nešto u tome. Postoji međunarodna organizacija koja treba kontrolirati te stvari, teško je govoriti u ovakvim okolnostima i čekati da se dogovori suglasnost da se to prekine. Slike s terena su teške i tragične i na prvom mjestu treba brinuti o ljudima iz Sirije koji nisu zaslužili da ulaze u osmu godinu rata.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
