"I zbog kršenja ljudskih prava mnogi odlaze iz Hrvatske"

Vijesti 06. tra 201808:09 > 08:17
N1

U Novom danu gostovala je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je ovih dana objavila Izvještaj o stanju ljudskih prava u 2017. godini.

Područja u kojima građani šalju pritužbe slične su već godinama, no sada je pravosuđe na drugom mjestu?

Top tri teme su već godinama rad i zapošljavanje, pravosuđe i diskriminacija, u Izvješću za prošlu godinu na prvom mjestu su radni i službenički odnosi, a i diskriminacija u tom području, očito je to nešto što je najviše mučilo građane.

Koliko te teme imaju veze sa stvarnim životom i kakva je usporedba s drugim zemljama?

Pritužbi ima u svim zemljama gdje djeluju ombudsmani, zato i postojimo da možemo pomoći građanima u ostvarenju prava i da izvijestimo parlamente. Govori to i o standardu – ako je netko dugotrajno nezaposlen, naravno da se time krše njegova prava ili ako govorimo o radu na određeno vrijeme ako je netko 54 ugovora potpisao u 15 godina rada – on ne može biti zadovoljan svojim radnim mjestom, zatim neisplaćene plaće … to su sve stvari zbog kojih građani imaju ozbiljne probleme, a to su i kršenja ljudskih prava zbog kojih mnogi odlaze iz zemlje.

To je i kršenje zakona?

Da, to je i kršenje zakona.

Velika je i nesigurnost i nepovjerenje spram institucija kao nešto što spominju svi pravobranitelji?

Pišemo o tome duži niz godina i ono se vidi u većini pritužbi, neovisno o tome o kojoj se povredi radi.

Tu se često spominje pravosuđe?

Da. Kada se govori o institucijama, često se spominje zloupotreba ovlasti. Vidimo to u kontekstu nepovjerenja o čemu govore i mediji, lošoj komunikaciji, netransparentnosti … primjerice zašto se otvara neko radno mjesto kad znamo tko će dobit posao, osobito u javnim ustanovama, građani se na to često žale i generira se sve veće nezadovoljstvo. Mi dajemo i pregled sudske prakse i ima vrlo zanimljivih stvari, pozivam sve da pogledaju Izvješće.

Puno se govori o zlostavljanju žena, ima li tu pritužbi?

Riječ je o području koje je primarno ono pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a iz perspektive Ureda pučkog pravobranitelja u našem mandatu upozoravamo na važnost ratifikacije međunarodnih pravnih dokumenata i sigurno podržavamno ratifikaciju Istanbulske konvencije – donosi bolje standarde i snažniju zaštitu i važno je da se to usvoji.

Podudaraju se neke stvari?

Ne čudi to, izvještaji govore o sustavnim problemima s kojima se suočavaju hrvatski građani i građanke. Vidi se nepovjerenje u institucije, siromaštvo, nejednakost urbanih i ruralnih krajeva, teža dostupnost usluga – posebno je tu pitanje romske nacionalne manjine u kontekstu siromaštva izraženo.

Koje skupine su najdiskriminiranije?

Najčešća osnova diskriminacije je etnicitet, odnosno nacionalno porijeklo i posebno tu govorimo o srpskoj i romskoj manjini te migrantima i to je već godinama tako.

Prijavljuju li građani kršenja?

Mi smo institucije kojima to najčešće prijavljuju, no pokušavamo u okviru naših nadležnosti činiti što je moguće, ali i na regulaciji treba još raditi. Inspekcije imaju tu svakako određenu ulogu i upućujemo ljude na njih, a potrebno je jačanje inspekcije. U ovom Izvješću govorimo i analizirama stanje u u radnim odnosima i u javnom i u privatnom sektoru, no u pojedinačnim pritužbama kada se radi možemo djelovati u javnom sektoru.

Ljudi koji vam su javljaju jesu li osobno motivirani ili imaju neke vezane općenite pritužbe?

Kako kad, a i oboje, koristim priliku pozvati građane da nam se jave kad god smatraju da imaju probelm.

Ima i anonimnih prijava?

Naravno, po anonimnim je prijavama teže postupati, ali ono što je uvijek od pomoći jest da su pritužbe što više dokumentirane.

Jeste li zadovoljni suradnjom s institucijama?

Uglavnom da, možemo biti zadovoljni, komunikacija je sve bolja iz godine u godinu, ima tijela koja odgovaraju nevoljko, ali ne odustajemo i radimo dalje.

Ima li pritužbi žena da su diskriminirane oko dobivanja posla?

To je područje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, no neovisno o području radnog prava vidimo da je velik problem siromaštvo i da se odnosi na obitelj, jasno je da se kršenja prava održavaju na užu i širu obitelj, odnosno zajednicu.

Čak petina građana živi u riziku u siromaštvu – otkud Vam taj podatak?

To su podaci Državnog zavoda za statistiku. Moramo napraviti puno više jačim socijalnim i dobro usmjerenim transferima, ali i kroz razne socijalne usluge u lokalnoj zajednici – mnoge jedinice lokalne samouprave nemaju prihvatilište ili prenoćište za beskućnike, socijalne samoposluge, pučke kuhinje, a to bi puno pomoglo. Naravno, prva pomoć i snaženje proizlazi iz tržišta rada koji može omogućiti dostojanstven život.

Predstavit ćete Saboru preporuke, u odnosu na lani je li došlo do pomaka?

Preporuke koje dajemo idu za društvenim promjenama, a one se nikada ne događaju preko noći. Ono što je važno jest da je u godini kada Sabor nije prihvatio Izvješće – ispunjenost preporuka bila oko 20 posto, a godinu poslije možemo reći da – prema informacijama koje imamo – riječ je o oko 40 posto. Stvari se ipak mijenjaju na bolje, imamo pozitivne pomake, ali najčešće ćemo preporuke morati ponavljati i nije to loše, važno nam je da su argumentirane, utemeljene na pritužbama građana iu izvješćima, dokumentima nadležnih tijela i tako znamo da će njihovo ispunjenje doprinijeti boljoj zaštiti ljudskih prava i nastojat ćemo tako raditi i sljedećh godina.

Koliko su pritužbe relevantne da možemo govoriti o tome da je 2017. bila gora ili bolja od prethodne?

One su samo jedan od pokazatelja, jako važan, dodir s terenom, puno radimo na terenu i tako dobijemo mnoga saznanja. Moramo raditi na tome da ljudi što više prijavljuju (to je i prblem u cijeloj Europi). Porast broja pritužbi u odnosu na ranije ne govori nužno da je kršenja više, nego da su ljudi spremniji prijaviti i da imaju kome reći jer jedino tako mogu promijeniti stvari za sebe i društvo i na nama je kao na instituciji da vidimo što se i kako u sustavu može mijenjati.

Na čemu osobito treba raditi?

Nemoguće je izabrati najvažnije, ove godine imamo 231 preporuku u gotovo svim područjima, a ima ih oko 60. Ima pomaka na bolje – primjerice, snažnija zaštita starijih od nasilja u obitelji ili ekonomskog iskorištavanja, ali i dalje je jako puno problema i preporuka koje se prenosi iz godine u godinu.

A kod pravosuđa?

Vidmo i tu poboljšanje kad je riječ o dugotrajnosti postupka iako problem ostaju oni kronično dugi koje se teže rješava. Tu je, međutim, nedostatak sredstava za rad sudova i edukaciju sudaca i sudskih savjetnika, pišemo dosta i o komunikaciji prema građanima, to je preporuka i tako se može također povećati transparentnost rada i povjerenje građana.

Cijeli razgovor pogledajte u videu

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.