Ne smiruju se reakcije na najavljenu mirovinsku reformu. Oporba se slaže da je postojeći sustav neodrživ, ali ono što predlaže vlada, tvrde, samo je pogovorno slušanje Bruxellesa. Zabrinuti su i budući umirovljenici. Radit će se duže, a pitanje na kraju je s kakvim mirovinama?
I po suncu i po kiši, u sva godišnja doba, zagrebački Dolac radi sve dane u tjedn. Posao prodavača na otvorenom nije jedan od onih koji se mogu raditi do 67. godine, kažu sami prodavači.
Umjesto 2038, kako je to reformom osmislila Vlada Zorana Milanovića, po zamisli Vlade Andreja Plenkovića primjena bi trebala početi pet godina ranije. I penali bi, prema najavama, trebali biti veći – još jedna mjera kojima se želi popraviti omjer radnika i umirovljenika. naime gotovo milijun i 400.000 zaposlenih svakoga mjeseca 15 posto od plaće daju u 1. stup iz kojega se isplaćuje mirovina za samo 200.000 manje umirovljenika.
“Mislim da se ide u pravom smjeru jer je najveći problem loš odnos umirovljenika i zaposlenih i zato je teško održiv sustav generacijske solidarnosti, drugi problem je kratak radni vijek”, upozorava Dubravko Šimac, predsjednik Uprave PBZ CO obveznog mirovinskog fonda.
VEZANE VIJESTI
Podaci kažu, novca stalno nedostaje, uz sve uplate, Hrvatska se na godinu za isplatu mirovina mora zadužiti za još 17 milijardi kuna,.
Za razliku od mirovinaca i Vlade, oporba smatra: mjere će biti kontraproduktivne.
“Mi imamo jedan nakaradan sustav gde žele još više penalizirati ljude u prijevremenu mirovinu kao da bi oni htjeli ići u mirovinu, odlaze s otpremninama… a oni koji ne mogu mi njih tjeramo da rade do 67. i to će sad morati i dvije godine ranije ….”, upozorava SDP-ov Gordan Maras.
“Medicina, zdrav sustav se može razumjeti, ali ovi poslovi gdje ljudi teško rade, to je teško”, upozorava saborski zastupnik Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović.
2019. donosi i problem s drugim stupom iz kojeg bi iduće godine trebale krenuti prve isplate. To je stup u koji svatko uplaćuje za sebe, no za razliku od 15 posto koliko se daje u 1. solidarni fond, ovdje se uplaćuje samo pet posto.
“Odnos 15-5, ljudi s tih pet posto, a to je njihov novac, i po konceptu oni će moći taj novac konzumirati, ali to jednostavno neće biti dovoljno da budu mirovine na razini”, upozorava Maras.
Ne donese li vlada promjene na vrijeme novi umirovljenici mogli bi ostati i bez dodatka od 27 posto na mirovinu, koji imaju sadašnji umirovljenici iz 1. stupa. A mirovine su ionako male.
Za ljude nedostojno života, a za sustav, neki kažu, ključni spas jer se isplaćuje manje novca. Za stvarnu reformu, kažu upućeni, treba provesti korjenite promjene tržišta rada, a ne vatrogasnim mjerama odgađati problem.
Više pogledajte u prilogu Ane Mlinarić
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
