Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni sporazum o uvjetima rada izaslanih radnika, odnosno promjeni Direktive, koji se u znatnom dijelu neće svidjeti hrvatskim tvrtkama koje preuzimaju poslove u EU.
Uglavnom su to građevinske tvrtke koje rade u Njemačkoj, ali i u drugim članicama EU, piše Večernji list.
Privremeni sporazum još trebaju potvrditi stalni predstavnici država članica EU (COREPER), a nakon što promijenjenu Direktivu formalno odobre Europski parlament i Vijeće, nove će se odredbe morati primijeniti u roku od dvije godine, a ne četiri kako su tražile istočnoeuropske članice.
VEZANA VIJEST
Druga je važna promjena da izaslani radnik može raditi u drugoj državi najviše godinu dana, uz produljenje od šest mjeseci u izuzetnim slučajevima. Hrvatske su se tvrtke nadale da će izaslani radnici smjeti raditi dvije plus dvije godine. Izaslani radnici ubuduće će dobivati jednaku plaću za jednaki rad kao i radnici država u kojima rade, uključujući sve bonuse i dodatke koji su propisani u državi u koju su upućeni, primjerice noćni rad, božićnicu, 13. plaću, uplate u obvezne fondove i slično. Sada primaju zagarantiranu minimalnu plaću, uvećanu za prekovremeni rad. Nadalje, poslodavac im mora platiti trošak putovanja, boravka i smještaja i taj trošak neće smjeti oduzimati od plaće radnika. Poslodavci će također morati osigurati pristojne uvjete smještaja za zaposlene radnike u skladu s nacionalnim pravilima. Istočnoeuropske članice dugo su se opirale promjeni Direktive, no francusko-njemački argumenti u prilog zaštite radnika na kraju su prevladali.
Izmijenjena direktiva spriječit će da poduzeća angažiraju radnike iz drugih država preko agencija za privremeno zapošljavanje te im isplaćuju niže plaće. Hrvatske tvrtke boje se da više neće biti konkurentne na stranim tržištima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
