Gdje je u Hrvatskoj najbolji, a gdje najlošiji standard

Vijesti 30. pro 201709:02 > 09:07
N1

Zbog velikih razlika koje postoje u raznim dijelovima Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije razradilo je novi indeks razvijenosti jedinica lokalne, odnosno područne samouprave.Status potpomognutog područja dobit će tako 40 gradova i općina više nego do sada.

U Hrvatskoj ne žive svi isto. Najbolji standard imaju stanovnici Kostrene, Medulina i Zagreba dok su najmanje razvijene općine Biskupija, Ervenik i Civljane u Šibensko-kninskoj županiji. Krk koji se nalazi među 10 najrazvijenijih svojim građanima nudi mnogo toga za ugodan i sadržajan život. Zbog toga ne nedostaje mladih obitelji kojima se pruža sva potpora koju trebaju. „Grad sigurno s povoljnim poslovnim okruženjem, gospodarstvo je dinamično, a za građane su to sigurno neke subvencije i povoljnosti koje su možda značajnije nego u nekim drugim gradovima i općinama u Hrvatskoj“, kaže gradonačelnik Krka Dario Vasilić.

Stanovnici malenog Kijeva u Šibensko – kninskoj županiji o takvom standardu ne mogu ni sanjati. Zbog toga se bore za ono osnovno – opstanak mjesta. „Imamo jako malo mladih ljudi. I ovo što ima iseljava se ženidbom, žive u nekim drugim prostorima gdje imaju bolje uvjete i za djecu i za školovanje, a i za radna mjesta“, kaže načelnica Kijeva Lidija Slavić.

Takve velike nejednakosti država će barem pokušati ublažiti novim indeksom razvijenosti. Gradovi i općine od sada će biti podijeljeni u 8 kategorija od čega su 4 iznad prosjeka, a 4 ispod. „Prema važećem modelu indeksa razvijenosti status potpomognutih područja ima 264 jedinice lokalne samouprave, dok prema rezultatima ovog novog modela indeksa razvijenosti taj status će ostvariti 304 jedinice lokalne samouprave“ najavila je na sjednici Vlade ministrica ministrica regionalnog razvitka i europskih fondova Gabrijela Žalac.

Kao kriterij uzima se u obzir stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne i područne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti i indeks starenja. Za indeks razvijenost vežu se državni i EU poticaji. Samim time oni na vrhu ljestvice teže će do EU novca. „Postoje mnogi gradovi koji nemaju novca za pripremu projekata a imaju niske indekse razvijenosti koji im donose puno bodova, za razliku od nas koji imamo pripremljene, gotove projekte, dobre projekte, ali na žalost u tom bodovanju ne prolazimo baš najbolje“, kaže gradonačelnik Krka.

Najmanje razvijeni trebali bi dobiti najviše pomoći države što stanovnike Kijeva svakako veseli. „Ovo područje je uvijek bilo nekako izostavljeno, zanemareno i svakim ratom oštećeno i to do temelja“, tvrdi načelnica. Iz ministarstva kažu kako će nerazvijenima osigurati stručnu i financijsku pomoć za pripremu projekata. Ostale mjere tek se trebaju definirati novim Zakonom o potpomognutim područjima, piše Dnevnik.hr.