Hrvatska je u 2017. napravila značajan korak na putu ulaska u Schengen dobivanjem pristupa šengenskom informacijskom sustavu, a iako je tzv. 'balkanska ruta' zatvorena još 2016. problemi s izbjeglicama nastavljeni su i u 2017. u kojoj su nevladine udruge često prozivale hrvatsku policiju zbog nasilnog ponašanja prema migrantima na granici.
Hrvatska policija i sigurnosne službe dobile su 27. lipnja pristup šengenskom informacijskom sustavu (SIS), što se smatra značajnim korakom u ispunjavanju kriterija za pristupanje europskom bezgraničnom prostoru, jednom od strateških ciljeva hrvatske Vlade i MUP-a. SIS sadrži više od 70 milijuna podataka i omogućuje pristup glavnom alatu u suradnji policija šengenskog prostora pomoću kojeg se godišnje pronađe preko dvjesto tisuća traženih osoba, vozila, isprava i predmeta.
Nakon što je ulazak Hrvatske u šengensku zonu podržao sredinom prosinca Europski parlament u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, Ministarstvo unutarnjih poslova ponovilo je da je odlučno do kraja 2018. ispuniti sve preostale preporuke u pojedinim područjima pravne stečevine kako bi opravdalo što skorije donošenje političke odluke o članstvu Hrvatske u Schengenu.
Ministarstvo unutarnjih poslova se, međutim, u 2017. često nalazilo na meti kritika nevladinih udruga koje su ga prozivale zbog nasilja prema migrantima na granici sa Srbijom. Još početkom godine Human Rights Watch (HRW) objavio je da hrvatska policija tjera tražitelje azila natrag u Srbiju, a u nekim slučajevima primjenjuje i silu i ne daje im priliku da zatraže zaštitu.
Reagirajući na više objava hrvatskih medija koji su prenijeli članak The Guardiana o stradavanju afganistanske djevojčice u studenome prilikom naleta vlaka na području Srbije, u blizini granice s Hrvatskom, iz MUP-a su 8. prosinca naglasili da postupanje hrvatske granične policije nije ni na kakav način utjecalo na uzrokovanje nesreće i stradavanje djevojčice. Krajem godine obitelj stradale šestogodišnjakinje Madine kazneno je prijavila nepoznate policijske službenike MUP-a, tereteći ih za četiri kaznena djela, uključujući i prouzročenje smrti iz nehaja.
Udruga Are You Syrious tada je iznijela podatak po kojem je UNHCR Srbije ove godine zabilježio 3000 slučajeva nezakonitih protjerivanja iz Hrvatske, dok je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije rekao da već 30 dana čekaju da MUP pruži jače dokaze o svojoj priči o tom tragičnom slučaju. Izbjeglice koje iz Srbije žele preći u Hrvatsku i dalje prema zapadnim europskim zemljama, dan nakon Božića organizirale su prosvjed u blizini hrvatske granice, a prema podacima hrvatskog MUP-a sve je trebalo prerasti u veći skup kako bi migranti potom mogli preći hrvatsku granicu, ali je stvar riješena u suradnji sa srpskom policijom i Europskom komisijom.
MUP se u travnju suočio s problemima i na granici sa Slovenijom nakon što su se slijedom izmjene šengenskih propisa od 7. travnja na graničnim prijelazima na vanjskoj, ali i unutarnjoj granici Europske unije počela provoditi skeniranja dokumenata svih putnika. Sustavne kontrole za Uskršnje blagdane izazvale su kilometarske kontrole na graničnim prijelazima. Gužve su smanjenje nakon što su se na unutarnjim granicama Europske unije, odnosno sa Slovenijom i Mađarskom počele provoditi samo ciljane granične kontrole.
Piromani, huligani i internetski nasilnici postojani i u 2017.
Ljeto 2017. ostat će zapamćeno po brojnim požarima. Prema podacima do 2. rujna policija je izvršila kriminalistička istraživanja za 65 požara te 28 osumnjičenika predala pravosudnim tijelima. Huliganizam povezan sa sportskim događajima i mržnja temeljena na nacionalnoj ili ideološkoj osnovi bili su problemi s kojima se policija mučila i 2017. Jedan od takvih primjera je i napad koji su na pripadnike riječke Armade izveli navijači splitske Torcide koji su sredinom ožujka na Jadranskoj magistrali pokraj Senja postavili barikade i iz zasjede dočekali i potom napali pripadnike riječke “Armade” koji su se vraćali iz Splita s utakmice.
Predsjednik oporbenog SDP-a Davor Bernardić krajem veljače upozorio je na porast nasilja u Hrvatskoj koje se ne sankcionira, argumetirajući to “napadom u gay klub u Zagrebu, za koji još nisu nađeni počinitelji, rasnom netrpeljivošću u Dubrovniku i nacionalnom netrpeljivošću u Vukovaru”. Podsjetio je i na fotomontažu tadašnje potpredsjednice Sabora Milanke Opačić zbog čega je za nju zatražio policijsku zaštitu.
MUP je sredinom rujna izvijestilo da je protiv predsjednika A-HSP-a Dražena Keleminca, nakon dva slučaja paljenja tjednika “Novosti” ispred prostorija Srpskog narodnog vijeća (SNV) u središtu Zagreba, državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava zbog javnog poticanja na mržnju i nasilje, usmjerenog prema srpskoj nacionalnoj manjini.
Prvog dana prosinca MUP je potvrdio da policija ozbiljno shvaća i istražuje prijetnje koje su putem društvenih mreža upućene saborskim zastupnicima i novinarima Indexa koji su pisali o Slobodanu Praljku, hrvatskom generalu koji se ubio u haškoj sudnici nakon što je osuđen zbog ratnog zločina. Portal Indeks objavio je da su “pogonjeni najnižim strastima, mnogi ovih dana tražili glave novinara” koji su “pisali o Praljku kao osuđenom ratnom zločincu”.
Sredinom godine zabilježeno nekoliko slučajeva privođenja ljudi zbog njihovih prijetećih poruka koje su objavljivali na Facebooku, među njima i 21-godišnji Hrvat iz Austrije koji je preko društvene mreže prijetio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, 45-godišnji modni dizajner iz Rijeke koji je po pisanju medija odmah priznao da je premijeru prijetio u pripitom stanju i 70-godišnjak u Tisnom zbog neprimjerenog komentara o sisačkom biskupu Vladi Košiću. Krajem godine ubrzo nakon prijetećih poruka uhićen je muškarac zbog prijetnji novinarki Nataši Božić.
No, suprotno dojmu koji se stiče u dijelu javnosti da policija češće privodi ljude zbog objava na društvenim mrežama, ministar unutarnjih poslova Božinović i državni tajnik Robert Kopal kažu da se u tim slučajevima ne može govoriti o trendu te da policija zbog objava na društvenim mrežama reagira samo kad su u pitanju ozbiljne prijetnje za život i integritet osoba.
Promjena vodstva; problemi zbog nedostatne opremljenosti policije
MUP je u 2017. doživio promjenu vodstva, pošto je premijer Andrej Plenković 27. travnja na sjednici Vlade razriješio Vlahu Orepića i ostale ministre iz Mostove kvote. Unatoč premijerovoj odluci o razrješenju trojice Mostovih ministara, Orepić je došao na posao i prokomentirao da “narod treba reagirati jer se radi o uzurpaciji vlasti”. S Orepićevim odlaskom napušteni su i njegovi planovi o reorganizaciji MUP-a koja je po posljednjoj verziji i dalje predviđala 20 policijskih uprava, umjesto pet kako je bilo planirano godinu ranije, ali je trebala osigurati manje rukovoditelja, a više policajaca na terenu.
Nakon što je novi ministar Davor Božinović preuzeo ministarsku dužnost, glavni ravnatelj policije Marko Srdarević stavio je svoj mandat na raspolaganje, a na njegovo mjesto je došao Nikola Milina kojeg je nakon provedenog postupka javnog natječaja na prijedlog ministra u kolovozu imenovala Vlada na mandat od pet godina. Na predstavljaju svojih najbližih suradnika, Milina je rekao da u sustavu neće raditi nagle promjene i reforme nego će kroz duže razdoblje činiti stalne prilagodbe koje će pridonijeti boljem radu policije. Na prijedlog glavnog ravnatelja policije nakon provedenih internih natječaja imenovani su i načelnici policijskih uprava.
MUP se u 2017. suočio i s problemom opremljenosti policajaca koji su početak zime dočekali nedovoljno opremljeni s obzirom da je do tada zbog raznih okolnosti bilo ostvareno tek 51 posto realizacija javnih nabava. Prije Božića MUP je objavio da je ispunjen cilj nabavke 34 milijuna kuna vrijedne opreme koju će do kraja godine dobiti svi policajci.
Od značajnijih policijskih ostvarenja valja izdvojiti da su 26 godina nakon raketiranja Banskih dvora sredinom prosinca kazneno prijavljena šestorica pripadnika bivše JNA zbog planiranja, organiziranja i izvršavanja napad na Banske dvore. Prvog prosinca na snagu su stupile izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kojim su proširena postupanja policije u području uspostave minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, ali i prava osumnjičenika na pristup odvjetniku.
